Rat u Ukrajini bit će gotov ako EU u sljedećim sedmicama ne nađe način da ubrza opskrbu Ukrajine municijom, upozorio je Džozep Borelj (Josep Borrell), visoki predstavnik EU za vanjske poslove, posljednjeg dana Minhenske sigurnosne konferencije.

Rekao je da će poseban sastanak ministara odbrane EU zakazan za 8. i 9. marta pružiti priliku zemljama da ponude municiju iz svojih postojećih zaliha, dodajući da je potrebno do 10 mjeseci da evropske vojske naruče i dobiju jedan metak.

- Mi smo u hitnom ratnom režimu - rekao je. 

Dodao je i da ovaj nedostatak municije mora se brzo riješiti, to je pitanje sedmica i upozorio ako se problem ne riješi da će rat biti gotov.

Mirovni instrumenti

Borelj će također na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak iznijeti planove o korištenju postojećeg evropskog mirovnog instrumenta od 3,6 milijardi eura za EU za zajedničku nabavu municije po uzoru na nabavu vakcina tokom Covid krize, ideju je prva predložila estonska premijerka Kaja Kallas

Borelji je rekao da bi estonska ideja uspjela u srednjoročnom razdoblju, ali vjeruje da je hitnost nestašica tolika da zahtijeva od zemalja EU-a da koriste postojeće zalihe. "Moramo iskoristiti ono što zemlje članice imaju", rekao je.

- Mora se učiniti puno više i puno brže. Ima još puno toga za napraviti. Moramo povećati i ubrzati našu vojnu podršku. Evropskoj vojsci trenutno treba gotovo 10 mjeseci da kupi metak za kalibar 155 mm, gotovo godinu dana, a gotovo tri godine da kupi projektil zrak-zrak. To nije u skladu s ratnom situacijom u kojoj živimo - upozorio je Borelj.

Kalas je, govoreći na istom događaju, rekla da je Rusija u ratnom režimu, proizvodeći municiju u tri smjene, dodajući da mora postojati slična ratna pozicija u Evropi. Tvrdila je da su joj rukovoditelji odbrambene industrije rekli da nemaju narudžbi iz EU-a.

Klasični ratovi

Borelj je rekao da je nedostatak municije s e desio zato što su "zaboravili na klasične ratove - bili smo angažirani samo s ekspedicionim snagama i tehnološkim Blitzkriegom."

Rekao je da su neke evropske zemlje, poput Poljske, udvostručile svoje odbrambene budžete dok je Francuska povećala svoje odbrambene troškove za 40 posto, s 39 milijardi eura na 59 milijardi eura.

Istakao je da je odbrana ostala nacionalna državna nadležnost u EU-u, ali je rekao da ako EU poveća odbrambenu potrošnju sa "svatko u svom čošku, povećat ćemo svoje dupliciranje, a ne popuniti svoje rupe”.

Rekao je da bi rat u Ukrajini mogao djelovati kao buđenje ili poticaj da se razbiju tabui povećanjem odbrambene interoperabilnosti širom Evrope, ali je dodao da iskustvo pokazuje da se to neće promijeniti preko noći, te je požalio kulturu kašnjenja koja je, kako je rekao, oslabila ulogu koordinacije europske odbrane.

Kritične odluke

- Uzelo nam je previše vremena za donošenje kritičnih odluka kao što je osiguranje borbenih tenkova,” rekao je, “kada svi znaju da su vam za pobjedu u klasičnom ratu, klasičnom ratu s manevrima teškog naoružanja, potrebni borbeni tenkovi. Nećete dobiti ovaj rat bez ove vrste oružja.

Rekao je da ne želi militarizirati Evropu, već se zalaže za to da Evropa ispuni svoje odgovornosti kako bi postala moćan i pouzdan partner SAD-u.

Pod pritiskom ukrajinskih zastupnika da odrede datum za članstvo svoje zemlje u EU, Borrell je rekao da se to vjerojatno neće dogoditi u skorije vrijeme. No, poljski zastupnik u Evropskom parlamentu Radosław Sikorski predložio je vraćanje na prethodni model pristupanja članstvu u EU prema kojem se Ukrajini brzo daje političko članstvo u EU, a zatim mora ispuniti potrebne kriterije u procesu korak po korak, procesu pristupanja koji je posljednji put korišten kada Španija se pridružila tadašnjoj Evropskoj zajednici 1986. godine.

Borelj je također rekao da EU mora učiniti više kako bi uvjerila globalni jug da je Rusija imperijalistička sila. Mnoge zemlje u Latinskoj Americi su antiimperijalističke, rekao je, vjerujući da je Zapad podržavao diktature u prošlosti, a slično duboko ogorčenje postoji i u Africi. 

- Ljudi imaju sjećanja, a ljudi imaju osjećaje - dodao je.

Dvolična diplomatija

Rusija je igrala na tim osjećajima napavši francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuela Macrona) zbog izjava koje sugeriraju da želi vidjeti Rusiju poraženu, rekavši da se Moskva još uvijek sjeća sudbine Napoleona Bonapartea i optužujući francuskog predsjednika za dvoličnu diplomatiju s Kremljom.

Makron je za Le Journal du Dimanche rekao da je Francuska željela da Rusija bude poražena u Ukrajini, ali je nikada nije htjela "uništiti".

- O "nikad": Francuska nije počela s Makronom, a ostaci Napoleona, štovani na državnoj razini, počivaju u središtu Pariza. Francuska - i Rusija - trebale bi razumjeti - rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova (Maria Zakharova).