Demokrati su držali oba doma Kongresa i predsjednika zadnje dvije godine, ali možda još dugo neće imati takvu konsolidiranu moć.

Republikanci su favorizirani za pobjedu u Zastupničkom domu na izborima u sredini mandata 8. novembra, potkrijepljeni frustracijom oko ekonomije i prednostima u procesu preraspodjele koji se odvija svakih 10 godina. Ali demokrati rade na tome da održe svoje mjesto, vodeći kampanje za održavanje pristupa pobačaju i drugim pitanjima, piše Glas Amerike.

Izgledi su nejasniji u Senatu, gdje republikanci pokušavaju vratiti kontrolu. Nekoliko utrka u ključnim državama je tijesno, zbog čega čelnik republikanaca u Senatu Mič Mekonel (Mitch McConnell) kaže da su šanse da njegova stranka osvoji većinu samo 50-50.

Šta ako se većina preokrene?

Demokrati, predvođeni predsjednicom Predstavničkog doma Nenci Pelosi (Nancy Pelosi), drže većinu od 2018., kada su osvojili kontrolu na prvim međuizborima, na sredini mandata tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa (Trump). Republikanci bi mogli vratiti Dom ako osvoje samo pet mjesta u desetinama konkurentskih okruga.

Historija republikancima također daje razloga za optimizam. U modernom dobu, stranka koja je držala Bijelu kuću izgubila je kongresna mjesta na gotovo svim međuizborima u sredini mandata.

Ako republikanci osvoje Predstavnički dom 8. novembra, zastupnički klub izabrat će novog predsjednika i preuzeti vlast 3. januara 2023. Oni će voditi svaki odbor i odlučiti koji prijedlozi zakona dolaze u Predstavnički dom.

Kako bi izgledala republikanska većina?

Šef kluba republikanske stranke u Predstavnički domu Kevin Mekarti (McCarthy) već je predstavio svoju "Posvećenost Americi", široki pregled ekonomskih, graničnih sigurnosnih i drugih politika koje će republikanska stranka predložiti u prvim danima sljedećeg Kongresa.

Povratak republikanske vlasti u Predstavničkom domu bila bi pobjeda za Trampa, koji se borio protiv nastojanja predvođenih demokratima da ga se smatra odgovornim za pobunu na Kapitolu 6. januara 2021. Velika većina republikanaca za koje se očekuje da će se sljedeće godine vratiti u Vašington, zajedno s većinom onih koji se nadaju prvom mandatu, odani su Trampu i slijedili su njegov primjer u svojoj politici i stavovima.

Među tim saveznicima su članovi krajnje desnice poput zastupnice Marjori Tejlor Grin (Marjori Taylor Greene) iz Džordžije, kojoj su demokrati oduzeli dužnosti u odboru zbog njene ekstremne retorike, ali će biti dio široke vladajuće većine pod Predstavničkim domom. Grin je stala iza Mekartija kada je prošlog mjeseca u Pensilvaniji predstavio “Posvećenost Americi”.

Šta bi republikanska većina značila za Bajden?

Demokratski prioriteti poput pristupa pobačaju, rješavanja klimatskih promjena i strože kontrole oružja odmah bi bili stavljeni na stranu. I većina, ako ne i svi, planova predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) bila bi mrtva u zadnje dvije godine njegova mandata.

Ipak, ništa ne postaje zakon bez Bajdenovog potpisa. Nacrti zakona za finansiranje vlade, povećanje gornje granice duga i rješavanje vojnih pitanja potrebni su za funkcioniranje vlade. Ti će prijedlozi zakona vjerovatno postati žarišta u pregovorima između republikanaca, demokrata i Bijele kuće.

Bajden, koji je decenijama služio u Senatu, često je hvalio svoje dvostranačke akreditive i govorio da želi sarađivati s republikancima. Ali za to bi bilo malo apetita u Kongresu republikanaca koji je suprotstavljanje Bajdenu postavio kao glavni prioritet.

Šta je sa Senatom?

Iako bi se Senat mogao okrenuti u bilo koju stranu nakon izbora u sredini mandata, većina će stranka i dalje vjerovatno imati najmanju marginu. To znači da će Bajden tamo moći pronaći malo više zajedničkog jezika, bez obzira ko je na čelu. Velik dio Bidenovih zakonodavnih postignuća u uredu bio je nusprodukt dvostranačkih pregovora u Senatu.

Ipak, Senat pod republikanskim vodstvom mogao bi usvojiti zakone koje je poslao Predstavnički dom pod republikancima, vršeći politički pritisak na Bajdena. A republikanci bi ponovno preuzeli kontrolu nad odborima, a time i moć provođenja istraga i nadzora uprave.

Republikanski Senat također bi mogao otežati život Bajdenu blokiranjem ili odgađanjem prolaska predsjednikovih kandidata za sudsku i izvršnu vlast.

Kad bi demokrati držali Senat, a republikanci osvojili Predstavnički dom, malo je vjerovatno da bi dva doma našla mnogo zajedničkog jezika. Ali republikanci bi mogli pokušati pridobiti umjerene demokrate u Senatu za neke zakone.

Kad bi demokrati uspjeli zadržati Predstavnički dom i Senat, vjerovatno bi ponovno pokrenuli pregovore o nekim tačkama Bajdenovog dnevnog reda koje nikada nisu usvojene, uključujući njegov novi paket socijalnih i ekonomskih programa koji je zastao zbog unutarnjih demokratskih nesuglasica.

Većina okruga u Predstavničkom domu nije konkurentna zahvaljujući procesu preraspodjele koji zakonodavnim tijelima država omogućuje da povuku vlastite kongresne linije ako tako odluče. Mnoga zakonodavna tijela povlače granice kako bi dale prednost jednoj ili drugoj stranci.

Ipak, desetine mjesta su u igri, uključujući mnoga od onih koje drže demokrati koji su pobijedili u predgrađima 2018., osvojivši većinu za stranku te godine.