Dionice Philipsovog sektora medicinske opreme pale su za 60 posto ove godine, kompanija je zabilježila neto gubitak od 1.33 milijarde dolara u trećem kvartalu ove godine, što je ogroman pad u odnosu na 2,97 milijardi neto dobiti u isto vrijeme prošle godine.
Philips, jedna od najstarijih, najinovativnijih i najvećih kompanija u polju potrošačke elektronike, bijele tehnike, ali i sofisticiranih medicinskih aparata, pokušava povratiti poljuljano povjerenje u svoje ime nakon prošlogodišnjeg velikog gafa s respiratorima za tretiranje apneje u snu.
Naime, Philips je sredinom prošle godine bio prisiljen povući dio respiratora (a riječ je o brojci između tri-četiri miliona uređaja koji su koštali cca dvije hiljade eura po komadu), zbog opasnosti raspada ugrađene pjene za prigušivanje zvuka uređaja na sitne, toksične čestice, koje mogu izazvati rak. Sama je kompanija tada objavila da u raspadu pjene nastaju plinovi koji također mogu biti toksični i uključuju opasnost obolijevanja od raka.
Čitava priča povlačenja uređaja s tržišta i kontrolu štete koštala je nizozemsku kompaniju više od dvije milijarde eura.
Upravo je čovjek koji je provodio ovaj težak posao povlačenja respiratora s tržišta prošle godine Roj Jakobs (Roy) prošle sedmice postao glavni izvršni direktor Philipsa, naslijedivši Fransa Van Houtena koji je na toj poziciji proveo punih 12 godina, a moguće da mu je presudila upravo afera s respiratorima.
Kako i ne bi, dionice Philipsovog sektora medicinske opreme pale su za 60 posto ove godine, kompanija je zabilježila neto gubitak od 1.33 milijarde dolara u trećem kvartalu ove godine, što je ogroman pad u odnosu na 2,97 milijardi neto dobiti u isto vrijeme prošle godine.
Novi je direktor morao povući bolne rezove, a prvi u ovakvim situacijama je obično rješavanje dijela radne snage kako bi se dugoročni smanjili troškovi i umanjili gubici. Jedan od prvih poteza Roja Jakobsa kao izvršnog direktora tako je danas objavljena odluka da će Philips otpustiti 4.000 radnika, oko pet posto sveukupne svoje radne snage. Ni to neće proći jeftino za tvrtku, računa se da će na otpremnine i troškove vezane uz otkaze potrošiti oko 300 miliona eura.
Kako je Jakobs naveo u saopćenju za javnost, prioritet Philipsa je “poboljšati planove izvršenja kako bi mogli ponovno graditi povjerenje pacijenata, potrošača i kupaca." Ovi koraci uključuju jačanje sigurnosti pacijenata i upravljanja kvalitetom, kao i “hitno poboljšanje opskrbnih lanaca”.
