Činilo se da su reformisti koji su se borili protiv korupcije na javnim funkcijama spremni pobijediti u važnoj utrci na izborima u Bosni u nedjelju koja bi im mogla dati veći utjecaj na smjer kretanja zemlje koja se nikada nije u potpunosti oporavila od 1992- 95 rata i ostaci podijeljeni po etničkim linijama, piše AP, a prenosi ABC.
Prvi preliminarni rezultati koje je bosanskohercegovačka izborna komisija objavila rano u ponedjeljak pokazali su da su kandidati sklone saradnji Denis Bećirović i Željko Komšić na putu da osvoje bošnjačka i hrvatska mjesta u tročlanom predsjedništvu. Međutim, reformistima će se vjerovatno pridružiti i Željka Cvijanović iz najjače stranke bosanskih Srba – secesionističkog i čvrsto proruskog SNSD-a.
Zapad je često optuživan od strane Zapada da pokušava da destabilizuje zemlju i ostatak Balkana preko svojih RS saveznika u regionu, a glasanje u nedelju je održano usred sve većeg straha da bi Kremlj mogao ponovo da zapali sukob u Bosni kako bi skrenuo pažnju iz svoje kampanje u Ukrajini.
Izbori su uključivali izbore za tri člana zajedničkog, multietničkog Predsjedništva Bosne, predsjednika jednog od dva njena visoko autonomna dijela i parlamentarne poslanike na različitim nivoima vlasti, koji se dijelom preklapaju.
Institucionalno uređenje Bosne, koje se često opisuje kao jedno od najkomplikovanijih na svijetu, uvedeno je mirovnim sporazumom uz posredovanje SAD-a kojim je okončan rat 1990-ih između njene tri glavne etničke grupe — muslimanskih Bošnjaka, pravoslavnih Srba i Hrvata katolika. Prema odredbama sporazuma, Bosna je bila podijeljena na dva vrlo nezavisna entiteta – jedan koji vode Srbi, a drugi koji dijele Bošnjaci i Hrvati – koji imaju široku autonomiju, ali su povezani zajedničkim, multietničkim institucijama. Za sve akcije širom zemlje potreban je konsenzus sve tri etničke grupe.
Ako preliminarni rezultati budu postojali, Cvijanovićeva će preuzeti funkciju od šefa svoje političke stranke Milorada Dodika, koji je odlučio da se kandiduje za predsjednika RS umjesto da traži drugi mandat u zajedničkom, državnom Predsjedništvu (op.a. Cvijanović je u novom sazivu Predsjedništva BiH).
I Dodik, i njegova glavna kandidatkinja Jelena Trivić, proglasili su pobjedu u trci za predsjednika RS. Njihove tvrdnje bit će provjerene kasnije u ponedjeljak, kada se očekuje da će izborna komisija objaviti preliminarne rezultate predsjedničkih izbora za RS i utrke za poslanike na državnom, entitetskom i regionalnom nivou.
Prije anketa, analitičari su predviđali da će dugo ukorijenjeni nacionalisti svih etničkih grupa, koji su obogatili prijatelje i ignorirali potrebe naroda, ostati dominantni u zakonodavnim tijelima na svim nivoima, uglavnom zbog sektaškog poslijeratnog sistema upravljanja ostavlja pragmatične, reformski nastrojene Bosance bez malog poticaja da glasaju.
Odziv na izbore u nedjelju bio je 50 posto ili više od 2 procentna poena manji u odnosu na Opće izbore 2018. godine.
U nedjelju, ubrzo nakon što je prebrojavanje glasova započelo, međunarodni nadzornik Bosne, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), objavio je na YouTube videu da mijenja izborni zakon zemlje "kako bi osigurao funkcionalnost i pravovremenu implementaciju izbornih rezultata". Šmit je u video snimku uvjeravao građane da promjene "ni na koji način neće uticati" na glasove date u nedjelju.
Mirovni sporazum iz 1995. dao je široke ovlasti međunarodnom visokom predstavniku, funkciju koju trenutno obnaša Šmit, uključujući mogućnost nametanja zakona i otpuštanja zvaničnika i državnih službenika koji potkopavaju krhku poslijeratnu etničku ravnotežu zemlje.
Promjene koje je nametnuo Šmit uticat će na veličinu parlamenta bošnjačko-hrvatskog dijela zemlje, te spriječiti blokade formiranja njegove vlade.
