Na Londonskom je tržištu cijena nafta prošle sedmice blago pala, pa je u junu zabilježila prvi mjesečni gubitak u ovoj godini, jer se trgovci plaše da će povećanje kamata zbog visoke inflacije izazvati usporavanje rasta svjetske ekonomije, a time i potražnje za naftom.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 1,3 posto, na 111,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,8 posto, na 108,43 dolara.
Na oba tržišta cijene su u junu zabilježile prvi pad na mjesečnoj razini od novembra prošle godine.
Veći dio prošle sedmice cijene su nafte bile pod pritiskom jer se trgovci plaše da bi podizanje ključnih kamatnih stopa američke centralne banke moglo gurnuti najveću ekonomiju svijeta u recesiju i tako oslabiti potražnju za gorivima.
Fed je od marta oštro povećao kamatne stope kako bi spustio inflaciju s najviših razina u 40 godina, a očekuju se i daljnja povećanja.
A svi posljednji podaci pokazuju da se rast američke ekonomije usporava. Usporava se i rast ostalih najvećih svjetskih ekonomija, Japana i eurozone. Ubrzava se samo rast kineske ekonomije koje je mjesecima bilo pod pritiskom zbog strogih restriktivnih mjera u cilju suzbijanja covida-19.
I dok usporavanje rasta globalne ekonomije negativno utječe na cijene nafte, podršku im pružaju poremećaji u proizvodnji, primjerice, u Libiji i Norveškoj.
Libijska Nacionalna naftna korporacija (NOC) proglasila je u četvrtak višu silu u lukama Es Sider i Ras Lanuf i u naftnom polju El Feel. Viša sila već je na snazi u lukama Brega i Zueitina.
Viša sila odnosi se na događaj koji se nije mogao predvidjeti u trenutku sklapanja ugovora i na koji ugovorne strane objektivno ne mogu utjecati, poput rata, protesta i elementarnih nepogoda.
Proizvodnja je naglo pala, pa se sada izvozi između 365 i 409 hiljada barela nafte dnevno, u usporedbi s uobičajenih 865 hiljada barela dnevno, izvijestila je libijska kompanija.
U Norveškoj je, pak, sindikat Lederne u četvrtak najavio da 74 radnika na Equinorovim platformama Gudrun, Oseberg South i Oseberg East 5. jula kreće u štrajk. To bi moglo zaustaviti oko 8 posto norveške proizvodnje nafte.
U takvim su okolnostima Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, potvrdili plan, prema kojemu bi u julu i avgustu trebali povećati opskrbu za 648 hiljada barela dnevno, oko 210 hiljada barela više nego što se prije planiralo.
Povećanje je skromno, a pojedine članice kartela imaju problema s realizacijom kvota zbog slabih ulaganja i kašnjenja radova na održavanju infrastrukture zbog pandemije.
Istraživanje Reutersa pokazalo je da je OPEC u junu proizveo 28,52 milijuna barela dnevno, oko 100 hiljada barela manje nego u maju.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile gotovo 50 posto.
