Naučnici iz Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva pogledali su uzorke krvi ljudi zaraženih s koronavirusom, prilikom čega su otkrili da je oko šest posto monocita, imunoloških ćelija koje patroliraju tijelom u potrazi za stranim tijelima, zaraženih novim koronavirusom, podvrgnuto vrsti ćelijske smrti povezanoj s upalom, poznatoj kao piroptoza.
Naime, mali udio makrofaga, druge vrste imunoloških stanica, koji gutaju i uništavaju strane stanične ostatke, također je bio pod upalom nakon zaraze virusom Sars-CoV-2.
U slučaju navedene dvije vrste ćelija, vjeruje se da je virus aktivirao inflamasome, velike molekule koje pokreću kaskadu upalnih odgovora koji mogu kulminirati ćelijskom smrću. Istraživanja su dugo sugerirala da je teška bolest Covid-19 uzrokovana upalom, što dovodi do oštećenja pluća i drugih organa.
Prethodne studije pokazale su da imunološki sustav osoba s Covid-19 može učinkovito pokrenuti tijelo oslobađanjem proteina koji se bore protiv infekcija, poznatih kao citokini, koji potom napadaju zdravo tkivo. Ove "oluje citokina" povezuju se isto tako s teškim oblikom bolesti.
Novo istraživanje, koje su proveli znanstvenici iz londonske bolnice Royal Free Hospital, u suradnji s Bostonskom dječjom bolnicom, sada sugerira da piroptoza također igra ulogu u eskalaciji teške bolesti koronavirusa.
- Upala i ćelijska smrt su važni faktori u teškom obliku Covid-19, a naše istraživanje pokazuje da je piroptoza često krivac - rekao je za Mail On Sunday dr. Gautam Mehta, konzultant hepatolog u Royal Free Hospitalu.
Dr. Mehta je rekao da put piroptoze djeluje kao "alarmni sistem" za tijelo. "Ako osjeti bakterijske ili virusne čestice unutar stanice, to dovodi do "eksplozije" ćelije i oslobađanja proupalnog sadržaja. Ovo ima prednost eliminacije infekcije, ali kao rezultat može dovesti do teške upale. Piroptoza doslovno implicira "vatreni" način ćelijske smrti, dodao je.
Zaražene imunološke ćelije mogle bi ponuditi potencijalnu metu za razvoj lijekova, vjeruju naučnici, što budi nadu da bi se mogli osmisliti novi tretmani kako bi se spriječilo da se osoba zaražena s Covid-19 teško razboli.
To je veliki nalaz jer su trenutno naši koronavirus tretmani usmjereni na sam virus. Ako možemo ciljati na proces koji uzrokuje tešku bolest, mogli bismo razviti učinkovit tretman koji djeluje čak i kod pacijenata za koje cjepiva nisu učinkovita, ističe dr. Mehta, piše The Independent.
