Šri Lanka je pogođena velikim socijalnim nemirima, a pojedini ekonomisti smatraju da je ova država prva domina koja pala pred globalnom dužničkom krizom.
Premijer ove zemlje Mahinda Rajapaksa je podnio ostavku usljed protesta koji traju nekoliko sedmica. Institut bankrota u Šri Lanci zvanično ne postoji, ali da postoji, kako piše list Guardian, sigurno je da bi ga iskoristila.
Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) su ove sedmice počeli razgovarati sa domaćim zvaničnicima o paketu pomoći koji će podrazumijevati finansijsku podršku uz provođenje teških reformi. U MMF-u, kao i u Svjetskoj banci (WB) znaju da ekonomski problemi u Šri Lanci nisu uzrokovani isključivo lošim upravljanjem. Ova zemlja na jugu Azije je samo jedna od onih kojoj prijeti ekonomska katastrofa.
Veliki je broj siromašnih i nešto bogatijih država koje se suočavaju s tri velika problema - pandemijom koronavirusa, rastom duga te rastom cijena hrane i energenata.
Predsjednik Svjetske banke David Malpas (Malpass) je obrazložio zašto je zabrinut.
- Duboko sam zabrinut za države u razvoju. Pogođene su rastom cijena energenata, đubriva i hrane, a velika je vjerovatnoća i rasta kamatnih stopa. Sve ih to snažno pogađa - napomenuo je.
U Ujedinjenim nacijama su kvantificirali ove probleme. UN-ova organizacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD) je u posljednjem izvještaju navela da je 107 zemalja pogođeno jednim od tri šoka - poskupljenjem hrane, poskupljenjem energenata ili pogoršanim finansijskim okolnostima. U 69 zemalja prisutna su sva tri problema, od čega je njih 25 u Africi, 25 u Aziji i Pacifiku, 19 u Latinskoj Americi i Pacifiku.
Lista onih koji su ranjivi je duga. MMF pregovara i sa Egiptom i Tunisom, koji su veliki uvoznici iz Rusije i Ukrajine, te Pakistanom u kojem nema dovoljno električne energije zbog poskupljenja energenata. Prati se situacija u subsaharskim zemljama, među kojima su Gana, Kenija, Južnoafrička Republika i Etiopija.
Argentina je nedavno s MMF-om potpisala paket pomoći vrijedan 45 milijardi dolara. U riziku su i El Salvador i Peru.
Pojedini smatraju da bi Turska mogla biti sljedeća domina koja će pasti, i to zbog inflacije koja iznosi 70 posto i neuobičajnog upravljanja ekonomijom. Međutim, to se još nije desilo. Za razliku od nekih drugih zemalja, Turska može hraniti svoje stanovništvo.
Direktor odjela za globalizaciju i razvoj pri UNCTAD-u Ričard Kozul-Vrajt (Richard Kozul-Wright) je podsjetio da države imaju probleme koji su svojstveni svakoj od njih, ali da spomenuti šokovi nisu povezani s njima.
- Pandemija i rat (u Ukrajini, op.a.) nemaju ništa s tim državama, ali imaju veliki utjecaj - dodaje.
Iz Svjetske banke su saopćili da je 60 posto siromašnih država i prije agresije Rusije na Ukrajinu bilo u finansijskom riziku. Taj rizik raste, posebno u zemljama koje imaju dug u stranim valutama. Investitori tokom rata u Ukrajini prvenstveno potražuju američki dolar, čime se smanjuje vrijednost valuta na tržištima država u razvoju. Problem je dodatno pogoršan što su u Sjedinjenim Američkim Državama porasle kamatne stope.
Kozul-Vrajt ne isključuje mogućnost da će dugovi biti dugoročan problem. Kako piše Guardian, Šri Lanka je prva država koja nije izdržala pritisak uzrokovan ratom u Ukrajini te je izgledno da neće biti posljednja koja nije izdržala pritisak.
