VAŽAN SUSRET

Hoće li Ukrajina potpuno pobijediti u ratu

Imaju način razmišljanja da žele pobijediti, imamo način razmišljanja da im želimo pomoći da pobijede, i to ćemo i učiniti, poručio je Ostin

Ostin, Zelenski i Blinken: Jasna podrška Ukrajini. Getty

Piše: Danijal Hadžović

30.4.2022

Entoni Blinken (Antoni) i Lojd Ostin (Lloyd Austin), američki državni sekretar i ministar odbrane, tajno su posjetili Ukrajinu na Vaskrs.


Oslabiti Rusiju

- Ne znamo kako će se dalje odvijati ovaj rat, ali znamo da će suverena, nezavisna Ukrajina biti prisutna mnogo duže nego što je Vladimir Putin na sceni - izjavio je Blinken.

Američki zvaničnici sada izražavaju nadu da će Ukrajina ne samo da preživi nego i da će izaći kao pobjednik protiv Rusije.

- Imaju način razmišljanja da žele pobijediti, imamo način razmišljanja da im želimo pomoći da pobijede, i to ćemo i učiniti - kazao je Ostin.

Na početku rata u Ukrajini je vladala bojazan da bi ova zemlja mogla pasti. Kako je Ukrajina pokazala izuzetnu sposobnost borbe, to je promijenilo i odnos saveznika.

Američki zvaničnici u početku su javno izjavljivali da bi poraz ruske vojske mogao biti okidač za nuklearnu eskalaciju Rusije. Sada se čini da je administracija manje zabrinuta zbog ovog rizika.

- Želimo Rusiju vidjeti oslabljenu do te mjere da ne može više uraditi stvari koje je uradila u invaziji na Ukrajinu - rekao je Ostin, čovjek koji obično vaga riječi.



Kraj rata

Međutim, prije nego što pomisli na pobjedu, Ukrajina mora preživjeti nadolazeći napad. Nakon što je odustala od zauzimanja Kijeva, barem za sada, Rusija je gomilala svoje trupe na istoku i jugu u nadi da će zauzeti još teritorije - možda dovoljno da proglasi veliku pobjedu do 9. maja, kada Rusija slavi Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom.

Ruske snage su 24. aprila blago napredovale u istočnom regionu Donbasa, zauzevši male gradove oko Sijerodonjecka.

Ruski general Rustam Minekajev, zamjenik komandanta ruskog centralnog vojnog okruga, rekao je da je cilj zemlje da preuzme punu kontrolu nad cijelom južnom Ukrajinom. Ovo bi stvorilo ne samo istočni kopneni koridor između Krima i Donbasa (regiona koji je osvojio 2014.) već i zapadni, koji bi se povezao s enklavom Pridnjestrovlje, separatističkom regijom Moldavije. To bi značilo zauzimanje Mariupolja, gdje se još drži posljednja grupa ukrajinskih vojnika u čeličani Azovstal, kao i Mikolajiva i Odese, koji se za sada čine van domašaja Rusije.

Kako će se rat završiti, niko ne zna.

Mnogi stručnjaci vide odjeke Zimskog rata 1939.-1940, kada se Finska hrabro borila protiv Sovjetskog saveza mjesecima, ali je na kraju bila prisiljena da ustupi teritoriju i, decenijama nakon Drugog svjetskog rata, morala je održavati nesigurnu neutralnost.

No, kako god da završi, čini se da će Rusija iz svega izaći kao veliki gubitnik - ne samo da nisu uspjeli s glavnim ciljem zauzimanja Kijeva i okupacije kompletne Ukrajine nego je Kremlj agresijom pokazao svu svoju raskošnu vojnu neučinkovitost, a zemlju odveo u pravcu ekonomske devastacije.


Isporuka naoružanja

Amerika i zapadni saveznici prešli su na isporuku ofanzivnijeg oružja - ne samo protutenkovskog oružja već sada i tenkova i haubica; i ne samo protuzračnih raketa već i dijelova za borbene avione (a možda uskoro i aviona). Rusija je odgovorila, kako je bilo predvidivo, izdavanjem još mračnijih upozorenja o svom nuklearnom oružju. Ubrzo nakon što su Blinken i Ostin posjetili Kijev, Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je u televizijskom intervjuu da su rizici nuklearnog rata "sada znatni". Ali izgleda da prijetnja ima manje utjecaja nego što je to nekada bilo.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.