Trideset godina nakon njegove knjige “Kraj historije i posljednji čovjek” američki politički naučnik Frensis Fukujama (Francis Fukuyama), za Al Jazzeru govorio je o ratu u Ukrajini.
Fukujama je profesor političke ekonomije na Univerzitetu “Johns Hopkins”. Poznat je svjetskoj javnosti kao autor kontroverznih bestselera iz područja političke filozofije, futurologije, te kao analitičar koji predskazuje globalna društvena zbivanja.
Za implikacije rata u Ukrajini na Balkan kaže da su "zasigurno velike, jer ako države u tom sukobu upotrijebe vojnu snagu da bi promijenile granice i ispravile historijske nepravde, onda je Balkan dio svijeta u kojem ima mnogo goriva za veliku vatru".
- Kad se bilo koja velika nuklearna sila uključi u sukob, postoji opasnost od eskalacije. No, smatram da je to tako veliki korak da ne očekujem da će to biti značajan faktor. Ne morate imati nuklearno oružje da bi ovo bio užasan sukob. Zbog njega je već milion Ukrajinaca napustilo zemlju, napravio je izbjegličku krizu širom Evrope, veliki ukrajinski gradovi su pretvoreni u ruševine.
Harkiv počinje ličiti na Grozni u vrijeme rata u Čečeniji.
- Poginulo je mnogo ljudi. Stoga smatram da su posljedice svakog rata mnogo veće od očekivanih. Putin je smatrao da će rat biti završen za 48 sati. On je već svjestan da je zaglibio u rat koji će biti veoma dug i skup. Smatram da će političke posljedice osjećati godinama“, kazao je Fukujama.
Odgovarajući na pitanje koliko smo daleko od kraja historije u ovom trenutku s obzirom na svo nuklearno oružje na svijetu Fukujama je kazao da se očigledno nalazimo u sasvim drugačijim vremenima.
- Knjige “Kraj historije i posljednji čovjek” objavljena je 1991. godine, nedugo nakon pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog saveza. Postojao je dug period u kojem se Evropa transformirala. Demokratija se proširila na istočnu Evropu i brojne dijelove bivšeg Sovjetskog saveza, uključujući i zemlje poput Gruzije i Ukrajine.
Mislim da je to bio veoma važan i dobar razvoj događaja, jer to je značilo da su mnogi koji su živjeli pod sovjetskom dominacijom i komunističkom diktaturom dobili veću mogućnost izbora i autonomije. Smatram da je to na kocki u ovom ratu, jer se Putinu takav ishod nije svidio. On je više puta rekao da je raspad Sovjetskog saveza bio velika tragedija i da na neki način to želi poništiti. Mislim da je to njegov pravi cilj. Manje ga zanima sama Ukrajina, a više želi popraviti nešto što on smatra velikom historijskom tragedijom. Zato je to važno za sve, jer će se posljedice osjetiti mnogo dalje od Ukrajine - istakao je Fukujama.
Dodao je da se Rusija ponaša poput Njemačke 1930-tih.
- Njemačka je također tvrdila da postoji historijska nepravda, jer su neki Nijemci živjeli u Sudetskoj oblasti, Čehoslovačkoj, Poljskoj i susjednim zemljama. Ako bi svaka zemlja koristila vojnu silu da okupi ljude iste etničke pripadnosti u istoj državi, nikada nećemo imati mir. Mislim da vi ovdje na Balkanu razumijete koliko je to nemoguće. Napravljen je presedan, jer u liberalnoj demokratiji postoji princip da ljudi trebaju slobodnom voljom odlučiti gdje će živjeti, u kojoj državi i kakav će biti njen nacionalni identitet - podcrtao je Fukujama.
Ovaj ugledni profesor odgovorio je i na pitanje može li vidjeti implikacije ovog rata na Balkan i šta smatra najosjetljivijom tačkom na Balkanu?
- Rat će svakako utjecati na Balkan jer, ako zemlje budu tek tako koristile vojnu silu da promijene granice i ispravljaju nešto što smatraju historijskom nepravdom, onda je Balkan zasigurno dio svijeta u kojem ima mnogo 'goriva' za veliki požar. Ako Putin uspije ostvariti ono što želi to će predstavljati presedan i za druge zemlje ovdje. Smatram da mir ostvaren nakon Dejtonskog sporazuma i svih ratova na Balkanu 90-tih u velikoj mjeri nije riješio mnoge probleme i da još postoji veliki osjećaj nepravde. Republici Srpskoj se ne sviđa kako se taj rat završio. Mnogo je aktera u regiji koji bi voljeli da, dobiju li priliku, upotrijebe silu kako bi promijenili političke ishode“, govori Fukujama.
Govoreći o budućnosti BiH kazao je da je to nešto što ne može sa sigurnošću predvidjeti.
- Mislim da Dejtonski sporazum nije riješio sukob. On je jednostavno zaledio etničke podjele u zemlji i stvorio nefunkcionalan mehanizam upravljanja za različite zajednice te doveo do države koja ne funkcioniše dobro. No, to je bolje nego rat i to je razlog zašto su ljudi prihvatili taj sporazum. Međutim, u BiH postoje brojne grupe koje bi željele promijeniti stvari i mislim da bi rat u Ukrajini mogao pokrenuti niz događaja koji bi mogli ugroziti taj sporazum - podcrtao je Fukujama.
