19. JULI

Sastanak na Brijunima: Tito, Nehru i Naser osnovali Pokret nesvrstanih

Na prvoj konferenciji je učestvovalo 25 država

Osnivači Pokreta nesvrstanih. Agencije

A. K.

19.7.2021

Na Brijunima se 19. jula 1956. godine održao historijski sastanak na kojim su dogovorena načela vezana uz osnivanje Pokreta nesvrstanih. U svijetu u kojem je odmah nakon okončanja Drugog svjetskog rata krenulo blokovsko nadmetanje za što veći utjecaj i era hladnog rata, ideja nesvrstanih bila je udruživanje svih onih zemalja koje nisu surađivale ni sa jednom od dvije glavne sile i koje nisu pripadale ni Varšavskom ni NATO paktu.

Domaćin je bio jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito, a gosti su mu bili indijski premijer Džavaharlal (Jawaharlah) Nehru i egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser. 

Tito je Nehrua i Nasera ugostio na otočiću Vangi, najekskluzivnijem dijelu brijunskog kompleksa, gdje je imao lični kutak. Pristup su imali samo odabrani.

Nakon razgovora na Vangi, Tito, Naser i Nehru potpisali su u Bijeloj vili na Velikom Brijunu Brijunsku deklaraciju u kojoj je pisalo: “Mir se ne može postići podjelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerima i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom.” To je bio osvrt na hladnoratovske podjele tadašnjeg svijeta, između Istočnog (SSSR) i Zapadnog bloka (SAD). 

Pokret nesvrstanih trebao je pružiti svojevrsnu alternativu toj bipolarnoj podjeli.

Tek pet godina kasnije, u septembru 1961. godine, održana je prva konferencija nesvrstanih na kojoj je prisustvovalo 25 država. Konferencija je održana u Beogradu, a glavnu riječ imao je Josip Broz Tito. Tijekom godina broj članica je rastao te su nesvrstani kao tzv .treći blok sve više dobivali na važnosti, pogotovo u vrijeme dekolonijalizacije u Africi i Aziji. Ipak u drugoj polovini sedamdesetih godina 20. stoljeća ugled pokreta gubi na ugledu jer su pojedine članice bile angažirane u međudržavnim ili regionalnim sukobima, pa su pristajale na savezništvo s velikim silama (SAD ili SSSR). 

Mnoge članice na vlasti imale su represivne režime. Raspadom bipolarnog poretka uloga nesvrstanosti slabi, iako pokret i dalje djeluje. Hrvatska je trenutno u statusu države promatračice pokreta nesvrstanih koji danas broji oko 120 država članica.

Pet principa Pokreta nesvrstanih bili su: 

- uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta;

- uzajamno nenapadanje;

- uzajamno nemiješanje u unutrašnje poslove;

- jednakost i uzajamna korist;

- miroljubiva koegzistencija.

Jugoslavija je kroz Pokret nesvrstanih ostvarivala mnoge interese, ali djelovanje u pokretu nije bilo bazirano na principu iskorištavanja slabijih i nerazvijenijih.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.