Svaku večer mislimo da su to najžešći napadi na Pojas Gaze, međutim, čim padne mrak, shvatimo da može biti i gore, kazao je za Večernji list Mustafa El Savaf (Al Sawaf), glasnogovornik ministarstva zdravlja u Pojasu Gaze dodavši kako su bolnice pune.
– Sada smo otvorili još nekoliko poljskih prihvatilišta za ranjene jer kroz bolnicu jedva hodaju doktori koliko je krcata krevetima. Nemamo lijekova, gorivo za agregate je pri kraju i ne znamo koliko će to sve skupa još trajati – govori El Savaf ističući kako su svi COVID odjeli zatvoreni, a zaraženi bolesnici pušteni kućama jer za njih nema ni kisika ni adekvatnog liječenja.
Napominje kako se nada da će toj agoniji brzo doći kraju.
Želje i nade El Savafa u skori kraj krvavog sukoba zasad nisu na vidiku s obzirom na to da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ustrajan u tomu da nastavi rat barem još dva ili tri dana kako bi postigao bilo kakva vojna postignuća koja će mu omogućiti da iz sukoba izađe kao pobjednik. Bilo kakav prekid vatre u ovom trenutku, na koji bi Netanjahu pristao, bio bi koban za njega jer je svoju ratnu kampanju vodio na tome da će nanijeti težak udarac militantima u Pojasu Gaze.
Netanjahu ne sluša nikoga niti mari za kritike koje na njegov račun stižu iz cijelog svijeta. Čak ne sluša ni američkog predsjednika Džo Bajdena (Joe Biden), koji se suočava s rastućim pritiskom zastupnika iz njegove Demokratske stranke da preuzme glasniju ulogu, no američki dužnosnici navode da su se on i njegov tim opredijelili za manje ‘glasnu’ akciju razgovarajući s izraelskim dužnosnicima i američkim saveznicima u arapskom svijetu.
Američka administracija do sada je blokirala tri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje su zahtijevale prekid vatre. U SAD-u raste pritisak ljevice na Bajdena da se snažnije angažira i prestane podržavati izraelsku stranu, a zanimljivo je da ga kritizira i desnica, koja tvrdi da je osnažio neprijatelje Izraela. Umjesto toga, SAD se fokusira na tihu diplomatiju, što bi se moglo pokazati kao udarac Bajdenovim ambicijama da se Amerika vraća u središte svjetskog poretka.
Tokom posljednjih nekoliko godina Demokratska stranka djelomično je promijenila politiku prema Izraelu, kojem je uvijek davala bezrezervnu podršku, dok sada pokazuje veću spremnost da kritizira Izrael i zauzme se za obranu prava Palestinaca.
Još je u martu anketa Gallupa pokazala da se 53 posto demokrata založilo za izvršavanje većeg pritiska na Izrael da napravi kompromise kako bi okončao izraelsko-palestinski sukob, što je skok od 10 postotnih poena u odnosu na 2018. te 20 u odnosu na 2008. godine.
Te ankete pokazuju kako su liberalniji demokrati manje skloni Izraelu nego što su bili proteklih godina iako većina Amerikanaca i dalje kaže da podržava savezništvo Izraela i Amerike s njim. Dok traje tiha diplomatija, nastavljaju se žestoka bombardiranja Pojasa Gaze.
U ratu je do sada poginulo najmanje 220 Palestinaca, uključujući 63 djeteta i 38 žena.
