Jedna od najutjecajnijih bosanki današnjice baronesa Arminka Helić u tekstu koji je napisala za britanski "The Times" osvrnula se na pandemiju koronavirusa i njen utjecaj na odnose balkanskih zemalja i Zapada.
Na početku govori o tome da je odrasla uz priče roditelja kako ih je Amerika spasila od gladi tokom Staljinove blokade Jugoslavije 1948. godine.
- Sovjetski savez pokušao je Jugoslaviju ekonomski iscrpiti, međutim intervenisao je tadašnji predsjednik Sjedinjenih Država Truman. Američka humanitarna pomoć dopremana avionima bila je presudna da se namjere Sovjeta osujete. Taj dalekovidni čin velikodušnosti definisao je pogled cijele generacije na Sjedinjene Države i još uvijek se pamti - piše Helić.
Ističe da je Amerika je njene roditelje i djecu poput nje bila sila dobra, svjetionik slobode, prijateljstva i velikodušnosti. Danas se zemlje bivše Jugoslavije, zajedno s ostalim zemljama, suočavaju sa novom krizom, piše Helić, te nastoje nabaviti dovoljne količine vakcina da bi se izborili s pandemijom koronavirusa. Međutim, ništa značajnije nije postignuto, a izuzetak predstavlja Srbija koja je prihvatila rusku i kinesku vakcinu i već je vakcinisala 15 posto svoje populacije.
Kina i Rusija koriste se "diplomatijom vakcina", isporučujući više od 800 miliona doza širom svijeta kako bi ojačale imidž i svoj položaj. Suprotno tome, lideri zemalja G7 na sastanku prošle sedmice nisu se složili oko toga trebaju li i kada dijeliti vakcine s drugima. Sama Velika Britanija trebala bi imati stotine miliona vakcina viška, međutim, sa Zapada nema mnogo znakova strateškog pristupa - naglašava Helić, te dodaje da se osim Srbije i Hrvatske, većina zemalja zapadnog Balkana, gotovo isključivo oslanja na COVAX mehanizam, koji je u potpunosti zakazao.
- Imamo resurse i kapacitete da podijelimo višak vakcina. Čvrsto vjerujem da bez obzira što bi većinu svog viška trebali posvetiti COVAX-u, u isto vrijeme potrebno je koristiti sve ono što bi moglo biti dostupno da se suprostavimo ruskom i kineskom utjecaju - piše Helić.
Ovakav razvoj situacije je, naglašava Helić, izuzetno nepovoljan za Veliku Britaniju, jer omogućava Rusiji i Kini da ojačaju svoje pozicije i još više destabilizuju političke prilike u regionu. Ona smatra da ako na Balkanu postoji nestabilnost, cijela Evropa će osjetiti posljedice, te dodaje da demokratsko upravljanje i zdrave ekonomije u regiji u interesu su Velike Britanije.
- Slanje viška vakcina na Balkan demonstriralo bi vladama i stanovnicima regiona da od Zapad još uvijek mogu puno toga dobiti. Bio bi to snažan podsjetnik da demokratske zemlje čine njihove najznačajnije partnere, a ne Rusija i Kina. Naša vlada voli izjavljivati da smo napustili Evropsku uniju, ali ne i Evropu. Podržati zemlje poput Bosne vakcinama bio bi savršen način da se pokaže istinitost ove izjave. Pokazalo bi se da ostajemo predani stabilnosti i sigurnosti širom kontinenta.
Uz veliki višak vakcina koje Velika Britanija posjeduje, lako bilo osigurati dovoljne količine za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju i time bi Britanija trajno ojačala veze sa balkanskim narodima – zaključuje Helić.