Već prvih sedmica pandemije, predsjednik Vladimir Putin naredio je naučnim, političkim i vojnim krugovima da se uključe u borbu kako bi Rusija bila prva koja će razviti vakcinu protiv Covida-19.
U toj utakmici nije se oklijevalo ići prečicama.
IŠLO SE I PREČICAMA
Njemačka kancelarka Angela Merkel predložila je njemačku pomoć kako bi se proveo evropski postupak, pa čak i za moguću "zajedničku proizvodnju"
Uspjeh Rusije i lidera Vladimira Putina s vakcinom "Sputnik V". Agencije
Već prvih sedmica pandemije, predsjednik Vladimir Putin naredio je naučnim, političkim i vojnim krugovima da se uključe u borbu kako bi Rusija bila prva koja će razviti vakcinu protiv Covida-19.
U toj utakmici nije se oklijevalo ići prečicama.
Putin je 11. avgusta obznanio da je baš u Rusiji odobrena prva vakcina protiv Covida-19 svijetu, a naučnici u inozemstvu primili su to s dozom nepovjerenja, jer je proizvod bio testiran tek na nekoliko desetaka vojnika, prenosi Hina.
U stvarnosti je već i prije treće faze kliničkih ispitivanja ruska elita primila vakcinu, a među njima jedna od Putinovih kćeri.
TREĆA FAZA ISPITIVANJA
TREĆA FAZA ISPITIVANJA
Masovno vakcinisanje ruskog stanovništva počelo je u decembru 2020., u trenutku kada je i u Evropi i u Sjedinjenim Državama počelo vakcinisanje proizvodima koje su razvili "Pfizer" i "Moderna".
Izbor imena duboko je simboličan. Odabrano je u čast prvog satelita koji su u orbitu 1957. godine postavili sovjetski naučnici i tako pretekli historijskog američkog konkurenta.
Uspješnim razvojem vakcine protiv bolesti koja je zahvatila cijeli svijet, ruski stručnjaci vraćaju se u svjetsku naučnu elitu, što je važno za taj sektor, pogođen krizama i korupcijom nakon raspada Sovjetskog saveza.
Rusija je vrlo brzo dala do znanja da je voljna distribuirati svoju vakcinu u svijetu pokazujući da je sposobna izvoziti i druge artikle, a ne samo oružje i ugljikovodike.
"Sputnjik V" odobren je za sada u petnaestak zemalja - od bivših sovjetskih republika, kao što su Bjelorusija i Armenija, preko svojih saveznika Venezuele i Irana do Argentine, Alžira, Tunisa, Pakistana. "Sputnjikom" se vakciniše i u Srbiji.
Zbog nedostatnih javnih naučnih podataka, na rusku vakcinu dugo se gledalo s nepovjerenjem.
Ruski suvereni fond koji je sudjelovao u razvoju "Sputnjika V", objavio je 20. januara da je počeo postupak homologacije pri Evropskoj agenciji za lijekove (EMA).
Mađarski premijer Viktor Orban požurio je odobriti Sputnjik za svoju zemlju, ne čekajući da to učini Brisel u ime Evropske unije, čije strukture Orban smatra presporima.
Njemačka kancelarka Angela Merkel predložila je njemačku pomoć kako bi se proveo evropski postupak, pa čak i za moguću "zajedničku proizvodnju".
Rusija je objavila da je primila prednarudžbe za više od milijardu doza, ali nema kapaciteta udovoljiti takvoj potražnji.
NAVALJNI NE ODUSTAJE
NAVALJNI NE ODUSTAJE
Nijedan službeni izvor nije jasno objavio koliko je doza do danas proizvedeno. U inozemstvo je Rusija isporučila često simbolične doze, naprimjer 20.000 Boliviji ili u količinama koje nisu jasno navedene.
Prva kašnjenja bilježi Argentina, koja je naručila 19,4 miliona doza, i trebale su biti isporučene do kraja februara.
Moskva je manje spremna izvoziti, a više proizvoditi vakcinu u partnerstvu s drugom kompanijom. Tako do danas Kazahstan, Indija, Južna Koreja i Brazil proizvode "Sputnjik V", ali ga svi još ne koriste.
Najmanje još tri vakcine protiv Covida-19 očekuju se idućih sedmica u Rusiji.
"Sputnjik V", vakcina koja se daje u dvije injekcije, trebao bi dobiti svoju lakšu verziju, "Sputnjik light", koja se daje u samo jednoj injekciji.
U februaru treba početi masovna proizvodnja vakcina "EpiVacCorona" koje je razvio državni ruski laboratorij "Vektor".
Očekuje se i odobrenje za treću vakcinu, objavila je ruska vlada, a riječ je o proizvodu nazvanom "CoviVac", koje je razvio Institut "Čumakov".
U međuvremenu, britansko-švedska "AstraZeneca" i naučnici koji su razvili "Sputnjik V", objavili su da rade na kombinaciji njihove dvije vakcine.