Aktuelnu američku prvu damu Melaniju Tramp (Trump) kritiziralo se zbog svega - od izgovorenih riječi do odijevanja. Ponekad se činilo da i nije očarana životom u Bijeloj kući.

No pedesetogodišnja Slovenka, prva američka prva dama rođena u inozemstvu nakon dvjesto godina, mogla bi produljiti svoj boravak u istočnom krilu Bijele kuće na još četiri godine.

Melania Tramp, treća Donaldova supruga, bivša je manekenka i diskretan izvor podrške američkom lideru, većinom iza kamera.

U knjizi objavljenoj prošle godine novinarka CNN-a Kejt Banet (Kate Bennet) napisala je da je prva dama "puno moćnija i ima više utjecaja na supruga” nego što to javnost zna. Melania je 2018. otvoreno pozvala na ostavku višeg predsjednikova savjetnika. I stvarno su mu ubrzo pokazana vrata. 

Glamurozan život

Melanija je uglavnom enigma, barem u političkim okvirima. No kad se namjerno postavila u središte pozornosti, uslijedile su kritike.

Njezina kampanja protiv zlostavljanja "Budi najbolja” nije najbolje prihvaćena, pri čemu su brojni upirali prstom u necivilizirane tvitove njezinog supruga. Njezini modni odabiri također su izazvali mnoštvo komentara.

Rođena je kao Melanija Knavs 1970. u Sloveniji, tada dijelu Jugoslavije. Majka joj je bila krojačica, a otac prodavač automobila. Studirala je dizajn i arhitekturu prije nego što je otišla u Milano pa u Pariz kako bi započela manekensku karijeru.

To ju je 1996. dovelo u Sjedinjene Države, gdje je dvije godine kasnije upoznala Trampa. Melanija Tramp postala je američka državljanka 2006., a to je opisala kao "najveću privilegiju na svijetu".

Njezino američko iskustvo je stvarno takvo, od života u raskošnom apartmanu u Trampovu tornju u Njujorku do boravka u rezidenciji na Floridi. Melanija na početku nije podržavala Trampove ambicije za ulaskom u Bijelu kuću.

- Rekla je: Imamo stvarno sjajan život. Zašto to želiš učiniti? - rekao je Tramp u razgovoru za "Washington Post".

Postala je prva dama koja nije rođena u Americi u dva stoljeća. Prije nje to je bila je Britanka Louisa Adams. Njezin suprug John Quincy Adams bio je predsjednik od 1825. do 1829.

Donald Tramp uselio se u Bijelu kuću u januara 2017., ali su mu se Melania i sin Baron pridružili tek u junu, kada je 11-godišnjaku završila školska godina.

- Veselim se uspomenama koje ćemo stvoriti u našem novom domu! #danpreseljenja" - napisala je tada Melania na Twitteru. No u Vašingtonu se brzo našla u središtu političkih zbivanja.

Prezir je stekla noseći štikle u kolovozu 2017. kada je išla u posjet olujom pogođenom Teksasu, iako se preobula u tenisice prije izlaska iz aviona.

U lipnju 2018. otišla je na američko-meksičku granicu vidjeti djecu migrante. Nosila je jaknu na kojoj je pisalo "Zaista me nije briga, a vas?"

Je li kritizirala svog supruga, medije, svoju pokćerku Ivanku? Ili je samo nosila jaknu koja joj se sviđala? Ništa od toga nije bilo važno, a negativni naslovi samo su se redali. Nije joj pomoglo ni nošenje bijele kacige u kolonijalnom stilu na safariju u Keniji par mjeseci kasnije.

Prilika za modernu prvu damu

Sa svjetlima političke pozornice Džil Bajden (Jill Biden) dobro je upoznata, a ako njezin suprug Džo pobijedi u utrci za Bijelu kuću, bivša druga američka dama imat će priliku modernizirati ulogu prve dame za 21. stoljeće tako što će zadržati posao profesorice.

- Većina Amerikanki usklađuje poslovni i privatni život, ali prvim damama to nikada nije bilo dopušteno - rekla je Ketrin Dželison (Katherine Jellison), profesorica historije sa Univerziteta Ohio.

- Međutim, možda je došlo vrijeme da se više Amerikanaca osjeća ugodno s prvom damom koja nije 24 sata dnevno na raspolaganju u Bijeloj kući.

Ako Bajden pobijedi republikanca Donalda Trampa, očekuje se da će njegova supruga kao prva dama raditi na području obrazovanja i ponovno pokrenuti Udružene snage, misiju okupljanja oko vojnih porodica koju je zajedno s Mišel Obamom inicirala 2011.

Bajden je također profesorica, majka, baka i stijena koja tjera Bajdena naprijed nakon tragedije koja ga je pogodila prije gotovo pet desetljeća.

Bajdenu se 1972. dogodilo nezamislivo - supruga i kći poginule su mu u prometnoj nesreći. Ostao je sam s dvojicom sinova koji su bili ozlijeđeni.   

Džil Jakobs rođena je 1951. godine i odrasla je u predgrađu Filadelfije. Njezin otac je od šalterskog službenika u banci postao njezin upravitelj, a majka joj je bila domaćica.

Džil se razvodila od svog prvog supruga kada je upoznala Bajdena, udovca koji je svakodnevno putovao iz Delawarea, gdje je radio kao američki senator.

Par se vjenčao 1977., a Džil je postala mama njegovim sinovima Hanteru i Beau. Bajdenovi imaju kćer Ešli, rođenu 1981.

Dok je podizala obitelj, Bajden je stekla dvije magistarske diplome. Ima i doktorat u području obrazovanja, a sada predaje na veleučilištu u Virdžiniji.

Par je otad prošao njegove dvije neuspjele predsjedničke kandidature, osam potpredsjedničkih godina i smrt sina Beaua nakon bitke s rakom.

Bajden je postala druga dama 2009., kada je njezin suprug postao potpredsjednik u mandatu Baraka Obame.