Kako bi stekli potpuni imunitet, ljudi će se protiv novog koronavirusa vjerojatno morati vakcinisati dvaput, piše list USA Today. Razmak između dviju doza vjerojatno će biti oko mjesec dana, a moguće je da će nekoliko godina kasnije biti potrebna i dodatna doza (booster).
Naučnici širom svijeta rade na stvaranju vakcine protiv virusa SARS-CoV-2, uzročnika Covida-19, i sad već imaju naznake toga kako bi vakcinisanje moglo izgledati.
Dvije doze su vjerojatne jer je SARS-CoV-2 novi virus i niko nema antitijela. Prva bi doza trebala pripremiti imunološki sistem i pomoći mu da prepozna virusa, a drugom bi se ojačao imunosni odgovor.
Više od stotinu kandidata za vakcinu u različitim je fazama ispitivanja širom svijeta i za gotovo sve se očekuje da će biti u režimu dvije doza, rekao je Beri Blum (Barry Bloom), imunolog i profesor javnog zdravlja na Harvardu.
- Koliko znam, svi istaknutiji farmaceuti razmatraju dvije doze. Jedina iznimka je Merck, koji se nada da će razviti vakcinu u jednoj dozi - rekao je Blum.
Tačno doziranje bit će jasno kad se doznaju rezultati kliničkih ispitivanja potencijalnih vakcina na ljudima, rekla je Kelim Mur (Kelly Moore), direktorica u Imunizacijskoj akcijskoj koaliciji (IAC), nevladinoj organizaciji koja u saradnji s američkim nacionalnim Centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) distribuira informacije o cjepivima i bolestima koje sprečavaju.
- Odgovor ćemo imati nakon ispitivanja na ljudima. Tada ćemo znati imunološki odgovor. Testiranja na životinjama ukazuju na to da će biti potrebne dvije doze - rekla je ona.
Pri prvoj dozi imunološki sistem reagira na nešto s čim se još nije susreo. Potom to procesuira i zapamti, razvije antitijela i imunološke stanice. Za to mu treba oko 14 dana, kažu stručnjaci.
No za neke je patogene potrebna je još jedna doza kako bi imunološki sistem potpuno sazrio za pobjedu nad infekcijom. Dvije doze uobičajene su za mnoge vakcine koje se daju djeci, poput vakcine za ospice.
Pneumokokna vakcina, koje sprečava neke oblike upale pluća, meningitis i sepsu, daje se u četiri doze. Kombinirana vakcina za tetanus, difteriju i hripavac daje se u pet doza.
Takva se vakcinisanja provode tokom djetinjstva kada djeca često odlaze pedijatru i lako je zajamčiti da se dobivaju u pravilnim vremenskim okvirima, odnosno da se poštuje imunizacijski raspored.
Kod odraslih su stvari malo kompliciranije. Vkcina protiv hepatitisa B, HPV-a i hepatitisa A zahtijevaju seriju od dvije ili tri doze, ali većina odraslih koji ih trebaju često ne finalizira ciklus.
Protokol za vakcinisanje u dvije doze za cijelu naciju zahtijeva koordinaciju i pedantno vođenje podataka. Države su dosad osigurale da djeca dobiju sva potrebne vakcine, a sad će to morati učiniti i za velik broj odraslih, zaključuje se.
Ne zna se hoće li jedan krug vakcinisanja biti dostatan. Neke vakcine, poput one protiv ospica, stvaraju doživotnu imunost. To je zato što je taj virus stabilan. No virus gripe ima više sojeva i neprestano mutira zbog čega ga je svake godine potrebno "osavremeniti".
- Zasad se čini da je SARS-CoV-2 relativno stabilan što ukazuje na to da bi nakon vakcinisanja ljudi mogli steći imunost na duže vrijeme, rekao je Blum.
No imunološki štit može oslabiti u nekoliko godina. Kad su u pitanju SARS i MERS, virusi slični aktualnom koronavirusu, neki podaci pokazuju da je razina antitijela s vremenom opala.
Hoće li se to dogoditi kad je posrijedi SARS-CoV-2 još nije poznato. Bude li tako, nekoliko godina nakon druge doze vakcina trebat će i "booster", a "to ćemo saznati tek nakon završetka ispitivanja", kazao je Bloom.
