Na Antarktiku je prvi put u historiji registrirana temperatura viša od 20 Celzijevih stepeni, što je izazvalo strah od klimatske nestabilnosti u najvećem svjetskom skladištu leda, piše "Guardian".
Temperatura od 20,75 stepeni koju su brazilski naučnici zabilježili 9. februara na otoku Sejmour bila je skoro za cijeli stepen viša od prethodnog rekorda od 19,8 stepeni, koliko je zabilježeno na otoku Signi u januaru 1982. godine.
Nedavno je izmjeren još jedan temperaturni rekord. Naime, 7. februara argentinska istraživačka stanica na Esperanzi izmjerila je 18,3 stepena, što je najviše očitavanje na kontinentalnom poluotoku Antarktik.
Ove zapise će morati potvrditi Svjetska meteorološka organizacija, ali oni su u skladu sa širim trendom na poluotoku i na obližnjim otocima, na kojima se temperatura podigla za skoro tri stepena u odnosu na preindustrijsku eru, što je jedna od najbržih stopa rasta na planeti, navodi britanski list.
Naučnici, koji svaka tri dana prikupljaju podatke s udaljenih stanica za praćenje, opisali su nove podatke kao "nevjerovatne i nenormalne".
- Primjećujemo trend zagrijavanja na mnogim lokacijama koje pratimo, ali nikada nismo vidjeli ništa slično - rekao je Karlos Šafer (Carlos Schafer), koji radi na Terantaru, projektu brazilske vlade koji prati utjecaj klimatskih promjena na permafrost na 23 lokacije na Antarktiku.
Šafer je rekao da je temperatura poluotoka, Južnih Šetlandskih otoka i arhipelaga Džejms Ros (James Ross) na kojem se nalazi otok Sejmour, tokom proteklih 20 godina bila nestalna. Poslije hlađenja u prvoj deceniji ovog stoljeća brzo se zagrijala.
Naučnici brazilskog antarktičkog programa kažu da na to izgleda utječe promjena u okeanskim strujama i "El Ninjo".
- Imamo klimatske promjene u atmosferi, što je usko povezano s promjenama u permafrostu i okeanu. Sve je jako povezano - kaže on.
Utjecaji se razlikuju na Antartiku koji obuhvata kopno, otoke i okean južno od 60 stepeni geografske širine. Ovaj region čuva oko 70 posto svježe vode u obliku snijega i leda. Ako bi se sve rastopilo, nivo mora porastao bi za 50 do 60 metara. Naučnici iz UN-a predviđaju da će okeani do kraja ovog stoljeća porasti za 30 do 110 centimetara, zavisno od ljudskih napora za smanjenje emisije i osjetljivosti ledenih ploča.
Iako su temperature na istočnom i centralnom Antarktiku relativno stabilne, sve je veća zabrinutost za zapadni Antarktik, gdje sve topliji okeani tope ogromne glečere Tvaits i Pajn (Thwaites and Pine Island). To je do sada dovelo do relativno niskog porasta nivoa mora, ali to bi se moglo brzo promijeniti ako dođe do stalnog skoka temperature.
Najizraženiji je poluotok Antarktik - dugačak prst kopna koji se proteže prema Argentini. Iako se određeni stepen topljenja javlja svako ljeto, naučnici kažu da je to bilo očiglednije posljednjih godina, s tim da temperature brže rastu i zimi. Vjeruje se da je to razlog zbog kojeg je zabilježen alarmantan pad viši od 50 posto u kolonijama pingvina koje su zavisne od morskog leda.
Šafer kaže da podaci monitoringa iz ovih oblasti mogu ukazivati na ono što se sprema za ostale dijelove regiona.
- Važno je imati stražarske oblasti poput Južnog Šetlanda i Antarktičkog poluotoka, jer oni mogu da predvide razvoj događaja koji će se desiti u budućnosti, u bliskoj budućnosti - rekao je.
