Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožiju kaznu koja je i dan-danas na snazi u određenim zemljama. Smrtne kazne su davno izbačene iz krivičnih zakona Evrope kao metoda kažnjavanja osoba koje su na grub način prekršile zakon izuzev u Bjelorusiji.
U najnovijem izvještaju „Amnesty Internationala“ navodi se da su zemlje regije ukinule smrtnu kaznu u periodu od 1989. do 2007. godine te da je do kraja 2018. godine 106 zemalja ukinulo ovu vrstu kazne u zakonu za sve zločine, a da su ukupno 142 zemlje ukinule smrtnu kaznu u zakonu ili praksi.
U našoj zemlji posljednja smrtna kazna izvršena je 1975. godine, a ukinuta je 1994. godine. Odluka o ukidanju kazne ozvaničena je 1998. godine. Davne 1975. godine 35-godišnji Dušan Prodić iz okoline Doboja je strijeljan. Naime, on je svog sina iz prvog braka hladnokrvno ugušio u rijeci na nagovor tadašnje supruge, s kojom je imao dvoje djece. Donesena je presuda da on bude strijeljan, a njena smrtna kazna zamijenjena je sa 20 godina zatvora.
Vlado Adamović, ugledni advokat, za „Avaz“ je kazao da je izricanje smrtne kazne zakonski bilo moguće u Republici Srpskoj do oktobra ove godine. Prema entitetskom Ustavu, članom 11., propisano je bilo: “Život čovjeka je neprijeporan. Smrtna kazna može se iznimno propisati i izreći samo za najteže oblike teških kaznenih djela.” Ustavni sud BiH ove godine je odlučio da ova odredba ne može više egzistirati u Ustavu RS.
- Jedan od razloga zašto stručnjaci navode da se treba ukinuti smrtna kazna je zato što kod nje nema mogućnosti da se čovjeku pruži prilika da se popravi. Većina zemalja u svijetu je ukinula ovaj oblik kazni. U pojedinim zemljama Sjedinjenih Američkih Država ova kazna nije ukinuta, ostala je kao kazna za najteža krivična djela - kazao je Adamović.
Pojašnjava da stručnjaci ističu da je oduzimanje života Božija odluka te da su dugotrajne kazne dovoljne zbog opće prevencije.
- Sada opet su podijeljena mišljenja u vezi s doživotnim zatvorom. Doživotni zatvor nije predviđen našim zakonodavstvom. Sredina je najbolja opcija i opća i osobna prevencija - istakao je Adamović.
Susjedna Srbija je među posljednjim ukinula ovu praksu. Posljednji slučaj je bio pogubljenje Johana Drozdeka 1988. godine zbog silovanja šestogodišnje djevojčice. Smrtna kazna je ukinuta 2006. godine, ali je nakon 1992. godine prakticirana.
Hrvatska je dosta ranije ukinula ovaj vid kazne. Posljednje izvršenje ovakve presude je bilo 1987. godine Dušanu Kosiću, koji je osuđen zbog ubistva porodice Matijević. Strijeljali su ga.
Prema posljednjim istraživanjima „Amnesty Internationala“, u Bjelorusiji su prošle godine ubijene dvije osobe, a od 1990. godine više od 200.
Kina je zemlja koja najviše kažnjava smrću. Ta zemlja nikada nije objavila podatke o broju smrtnih presuda i egzekucija. Ipak, prema dostupnim informacijama, u Kini se svake godine izvrše hiljade egzekucija.
Osim Kine, više od 50 posto ovih kazni je izvršeno u Iranu koji je zajedno sa Saudijskom Arabijom, Irakom i Pakistanom zadužen za 84 posto svih smrtnih kazni.
Broj izvršenih smrtnih kazni u svijetu u 2018. godini pao je za skoro trećinu u odnosu na prethodnu godinu. Nakon izmjene zakona o suzbijanju narkotika, stopa pogubljenja u Iranu pala je za 50 posto.
Kazna se izvršava na različite načine, pa je tako u Saudijskoj Arabiji najčešće odrubljivanje glave, pogubljenje strujom u SAD, vješanje u Afganistanu, Bocvani, Egiptu, Iranu, Iraku, Japanu, Pakistanu i Sudanu, letalna injekcija u Kini, Tajlandu, SAD, Vijetnamu, a strijeljanje u Bjelorusiji, Kini, Sjevernoj Koreji, Somaliji, Jemenu.
Prema službenim podacima u Kini se godišnje izvrši 1.000 smrtnih kazni, a neslužbeno i do 15.000. Šanse za ukidanje ove kazne su male, svjetski mediji navode da je čak i većina Kineza još čvrsto „za“. Također, postoji podatak da je u 2006. godini Kina izvršila trećinu svih svjetskih službeno prijavljenih egzekucija. U Kini ćete smrtnu kaznu dobiti ako nekoga ubijete, ali može vas dočekati i zbog novčanih malverzacija, šverca, mita i korupcije.
U ovoj zemlji smrtnu kaznu možete dobiti ako se bavite dilanjem droge, oružanim pljačkama i ubistvima. Kao i u Iranu, ni u Pakistanu djeca nisu izuzeta, a smrću se kažnjava i seksualni odnos između osoba koje nisu u braku.
Smrtna kazna u Americi pretežno se izriče za ubistvo, a manje je poznato da se, također, može dobiti za silovanje djeteta i izdaju. U najviše država Amerike smrtna kazna se izvršava ubrizgavanjem smrtonosnog koktela. Tačnije u 35 od 36 država koje imaju smrtnu kaznu.