Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Džon Bolton (John) uporno potiče tenzije sa Sjevernom Korejom, Iranom i Venecuelom, što je u skladu s njegovim višedecenijskim zauzimanjem najagresivnijeg stava po bilo kom pitanju i naporima da SAD uvuče u rat s bilo kim, piše "The Guardian".

- SAD su sada umiješane u najveće sukobe na svijetu koji imaju potencijal da prerastu u rat, a na mjestu vozača na sva tri fronta je Džon Bolton, jedan od najzagriženijih vjernika u američku vojnu silu u historiji Bijele kuće - navodi eminentni list.

"The Guardian" ocjenjuje da je Bolton posljednje četiri decenije "inventar" američke vanjske politike te da je sve vrijeme zagovarao najoštrije stavove po bilo kom pitanju koje je pred njega stavljeno. 

- On istinski vjeruje da je svijet s Amerikom kao predvodnikom bolje i sigurnije mjesto, ne samo za nas već i za cijeli svijet - rekao je Mark Grumbridž (Grumbridge), koji je radio za Boltona više od 10 godina.

Čini se da je Bolton igrao ključnu ulogu u neuspjehu drugog samita američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) s liderom Sjeverne Koreje Kim Jong-unom u februaru, kada je sastavio maksimalističku listu zahtjeva za razoružanje u smislu "sve ili ništa", a što je Pjongjang odbacio, navodi "The Guardian". 

Isti izvor navodi da je Bolton u centru pažnje i kada je riječ o Venecueli, s obzirom na to da je naglasniji američki zagovornik promjene režima u toj zemlji.

- On je u tu svrhu čak snimio video na kome uzaludno poziva pomoćnike predsjednika Nikolasa Madura (Nicolas) da napuste svog lidera - podsjeća list i dodaje da se Bolton zalagao da američka Južna vojna komanda nađe agresivnije rješenje za predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

U brzopoteznoj eskalaciji tenzija s Iranom Bolton je opet preuzeo inicijativu promoviranjem vojnog raspoređivanja u Perzijskom zaljevu, navodi "The Guardian".

List piše da je Bolton naljutio pojedince u Pentagonu, ali i obavještajne agencije senzacionalističkim spinovanjem podataka o kretanju iranske vojske.

"The Guardian" navodi da je Bolton imao veoma neobičan sastanak o Iranu 29. aprila, ali ne u Bijeloj kući, već u sjedištu Centralne obavještajne agencije, što podsjeća na vrijeme pred rat u Iraku.

Opisujući stav i ponašanje Boltona, list podsjeća na epizodu s brazilskim diplomatom Hozeom Bustanijem (Jose Bustani), koji je bio generalni direktor Organizacije za zabranu hemijskog oružja i koji je uspio uvjeriti Libiju i Irak da potpišu konvenciju o hemijskom oružju.

- Činjenica da su Libija i Irak potpisali konvenciju potkopavala je američku strategiju rata s tadašnjim predsjednikom Iraka Sadamom Huseinom (Saddam Hussein) i Vašington je bio bijesan i insistirao je da je Bustani time prekoračio mandat - podsjeća "The Guardian".

List piše da je Bolton, koji je tada bio podsekretar za kontrolu oružja i nije kreirao, već je provodio politiku, u februaru 2002. godine zaprijetio Bustaniju da se odmah povuče, što je ovaj odbio.

- Bustani je kasnije rekao da mu je Bolton dao rok od 24 sata da se povuče i da, ukoliko odbije, Amerikanci odlično znaju gdje žive njegova djeca - piše "The Guardian".

Bustani, čija su dvojica sinova tada radila u Njujorku, bio je zaprepašten, ali ipak nije popustio. Međutim, administracija predsjednika Džordža Buša (George Bush) ipak ga je kasnije smijenila.