U Austriji je od početka marta na snazi zabrana ustaških simbola. Ona je dio zabrane simbola drugih radikalnih grupa, prije svega političkog islama s Bliskog istoka, piše Deutsche Welle.
Paralelni svjetovi
Zakon koji je pripremljen krajem prošle godine najavljen je kao korak kojim se, između ostalog, želi spriječiti stvaranje paralelnih svjetova u austrijskom društvu. U javnim raspravama o toj temi austrijski kancelar Sebastian Kurz i njegov zamjenik Hajnc-Kristijan Štrahe (Heinz-Christian Strache) naglašavaju kako zakon nije uperen protiv vjerskih simbola uopće, već samo protiv onih simbola koji negiraju osnovne vrijednosti austrijskog društva, bilo da se radi o desničarskom ili ljevičarskom ekstremizmu, ili pak o političkom islamu. Za takve ideologije, podvukli su predstavnici vlade, u austrijskom društvu nema mjesta.
Pa iako se ovaj kontekst na prvi pogled ne dovodi u vezu s ustaškim simbolima i njihovom zabranom, upravo u ovom kontekstu zakon koji je na snagu stupio 1. marta 2019. analizira i Vedran Džihić, politolog na Bečkom univerzitetu.
- Lista simbola koja je ovim zakonom zabranjena obuhvata prije svega simbole organizacija s pozadinom političkog islama i terorističkom pozadinom. Tu imamo zabranu simbola organizacija kao što su Islamska država, sunitsko-islamističko Muslimansko bratstvo, turski Sivi vukovi, Hamas, vojno krilo Hezbolaha itd. Ovim novim zakonom i javnom debatom koja ga je pratila vlada nastavlja borbu protiv političkog islama, koji je od preuzimanja vlasti Kurza i Štrahea u Austriji jedan od prioriteta vlade i svakako politički oportuna tema - kaže Džihić.
Što se tiče ustaških obilježja, njihovo uvrštavanje u listu zabranjenih simbola rezultat je događaja i incidenata u Blajburgu, dodaje Džihić, ali također i rezultat političke kalkulacije da se postigne izvjesna ravnoteža u listi organizacija čiji se simboli zabranjuju.
Godišnja komemoracija
- Uvrštavajući ustaške simbole, a imajući u vidu da je veći dio javnosti zaista negativno reagirao na prošlogodišnje događaje u Blajburgu, vlada ovim korakom pravi pragmatičan korak; ublažava sumnju da je zakon politički uperen protiv političkog islama, a istovremeno slijedi većinsko mišljenje austrijskog stanovništva - zaključuje Džihić.
Da je za uvrštavanje ustaških simbola na listu zabrane glavnu ulogu odigralo godišnje okupljanje u Blajburgu, smatra i politolog Florijan Biber (Florian Bieber), profesor na Karls-Franzens univerzitetu u Grazu.
- Uvrštavanje ustaških obilježja na listu zabranjenih simbola treba razumjeti u kontekstu godišnje komemoracije u Blajburgu. Ta priredba posljednjih je godina privukla veliku pažnju austrijskih medija, pri čemu je korištenje ustaških simbola ocijenjeno kao posebno problematično. Te simbole koristili su i hrvatski navijači za vrijeme Svjetskog prvenstva u nogometu - kaže Biber.
No, jednako kao i Džihić, i Biber podvlači da je zabrana ustaških simbola dio zabrane simbola drugih radikalnih grupa, najprije onih s Bliskog istoka.
- Radi se prije svega o zabrani simbola koje austrijska javnost poznaje i zakon se ne može shvatiti kao pokušaj da se sistemski zabrane simboli svih terorističkih i fašističkih grupa - kaže Biber.
Anto Sluganović, etnolog i pokretač informativnog portala Kroativ.at, kaže da nije pristalica ovakvih zabrana te da je više za to da se ovakvim temama priđe kroz edukaciju.
- Maloljetnici i ljudi koji komemoraciju u Blajburgu oskrnave na izvjestan način, nisu upoznati sa zločinima svih totalitarističkih ideologija, a da su upućeni u to, vjerovatno ne bi nosili simbole takvih ideologija. Teško je opet reći gdje fali te edukacije, jer se, također, ne zna odakle tačno dolaze ti ljudi koji nose te simbole. Oni mogu doći iz bilo kojeg kraja svijeta, pa tako i iz zemalja u kojima takvi simboli nisu zabranjeni - kaže Sluganović.
Novčane kazne
Na pitanje zašto se na listi zabranjenih simbola nisu našli i četnički, i Sluganović i Džihić i Biber kažu da se austrijski mediji četničkim simbolima nisu bavili u toj mjeri kao ustaškim, jer za njihovo isticanje u Austriji ne postoji redovan i konkretan povod kao što je to godišnja komemoracija u Blajburgu za ustaške.
U analizi zakona koji za isticanje simbola koji su na listi predviđa kazne i do 4.000 eura Vedran Džihić dodaje da je važno spomenuti i njegovu percepciju u javnostima zemalja na prostoru nekadašnje Jugoslavije.
