Kriza vlasti u Venecueli dovela je do angažiranja raznih polutajnih i tajnih vojnih i sigurnosnih organizacija kao i raznih teorija zavjera koje još više dižu tenzije u ovoj naftom prebogatoj južnoameričkoj zemlji.
Ruski plaćenici ovih dana sletjeli su u Venecuelu kako bi branili njihovog predsjednika Nikolasa Madura (Nicolas), piše Reuters.
Jedan od sagovornika ove agencije ističe da je čuo glasine o čak 400 plaćenika, ali drugi izvori govore da je riječ o manjim grupama.
Službeni stav ruskih vlasti je da nemaju nikakve informacije o takvim plaćenicima, ali izvori govore da je riječ o pojedincima povezanima s notornim "Wagnerom".
"Wagner" je tajna kompanija, bez poznate adrese, broja telefona ili nekih službenih podataka, a regrutiraju stotine bivših ruskih vojnika, većinom specijalaca. Posljednjih nekoliko godina sve su prisutniji na brojnim svjetskim ratištima.
Kompanija se prošle godine našla pod sankcijama SAD zbog njihove povezanosti sa separatistima u istočnoj Ukrajini. Odigrali su i veliku ulogu u Siriji, a desetak plaćenika ubijeno je ili ranjeno u američkim napadima u februaru koji su uslijedili nakon napada na grupu koju podržava SAD. Njihova meta bila je jedno od najbogatijih naftnih polja u Siriji u provinciji Deir Ezor. Kompanija nije komentirala ove navode.
Bijela kuća pokušavala je sakriti detalje okršaja američkih snaga sa ruskim plaćenicima. Navodno se stotinu ruskih plaćenika borilo uz sirijske vojnike, a sukobili su se s 40 američkih komandosa uz značajnu podrški iz zraka. Pucnjavu je, navodno, Pentagon opisao kao čin samoobrane zbog napada jedinica sirijskih vladinih snaga.
Pripadnici "Wagnera" učestvovali su i na ratištima Sirije.
Nedavno su se pojavili i u Sudanu koji graniči sa Centralnoafričkom Republikom. Izvještaj UN-a pokazalo je kako su ruski instruktori trenirali vojnike Centralnoafričke republike. Prije nešto više od godinu sudanski predsjednik Omar al-Bašir (Bashir) sreo se s Vladimirom Putinom u Sočiju i zatražio "zaštitu od agresivnih američkih akcija" i da se ruski vojni stručnjaci pošalju u Sudan "kako bi snabdjeli sudanske vojne jedinice".
U Centralnoafričkoj republici Rusi, navodno, kombiniraju humanitarni posao s vojnom obukom i bavljenja rudarstvom. Jedan izvor s terene ispričao je medijima kako su vidljivo prisutni u tri rudnika te da su najviše zainteresirani za eksploataciju dijamanata i zlata. Drugi izvori kažu kako Rusi često organiziraju mobilne klinike za lokalno stanovništvo u isto vrijeme kad i svoje izvođače radova i vojnu opremu.
Utvrditi vlasništvo ruskih kompanija uključenih u Siriji, Sudanu i Centralnoafričkoj republici, nije lako, no CNN je uspio utvrditi kako je nekoliko kompanija povezano sa Jevgenijem Prigožinim, kojeg često zbog njegovih veza sa Kremljem nazivaju "Putinovim čifom".
U SAD su ga optužili da je podržavao "fabriku trolova" u St. Petersburgu poznatu kao Internet Research Agency, koja je kreirala lažne profile na društvenim mrežama tokom predsjedničkih izbora u SAD 2016. godine.
Prigožin kontrolira mrežu ruskih kompanija uključujući i "Concord Management and Consulting". Ministarstvo finansija SAD kaže kako "Wagnerom" upravlja Dmitrij Utkin, koji je bio sankcioniran. Neko istog imena bio je direktor "Concorda". No i Prigožin i "Concord" već su ranije negirali povezanost sa "Wagnerom".
- Nemamo nikakvih informacija o ovoj organizaciji - rekli su iz "Concorda".
Još jedna ruska kompanija s interesima je M-Finans, koju vodi 54-godišnji Evgenij Kodotov. Sami će pod svojom glavnom djelatnosti navesti "vađenje dragog kamenja". CNN je utvrdio kako njihovi podaci o registraciji navode E-mail adresu s istom domenom koju ima kompanija nazvana "Concord Catering", još jedna kompanija koja je dio Prigožinovog carstva.
Kodotov je radio kao policijski službenik u istražnoj jedinici za organizirani kriminal u St. Petrogradu. Mnogi od bivših zaposlenika jedinice nastavili su raditi na sigurnosnim poslovima za Prigožina, navodi Denis Korotkov, novinar Fontanka.ru koji istražuje aktivnosti "Wagnera" od 2013. godine.
Ruski nezavisni medij Fontanka otkrio je kako kompanija "Wagner" šalje vojnike u Siriju te da su direktno učestvovali u borbama za oslobađanje Palmire tokom aprila 2016. godine. Iako u to vrijeme službeno nisu postojali, novinar Korotkov otkrio je da su u borbama za Palmiru učestvovali i borci "Wagnerovog" "Srpskog voda".
- Ta grupa nije imala neko veliko značenje. Rekli su mi da je riječ o grupici od 10 ili 20 ljudi. I sad mi izvori govore da se u "Wagneru" nalazi nekoliko ljudi s Balkana, ali kako mi tokom istrage nisu ništa značili, nisam se raspitivao ni za njihovo državljanstvo - ispričao je Korotkov u razgovoru za Express.
Jedan od rijetkih imenovanih u "Wagneru" je Davor Savičić, državljanin Bosne i Hercegovine sa stalnim prebivalištem u ruskom gradu Himkiju. Savičić je već ranije za medije decidirano negirao svoj rad u "Wagneru" te je redovno ponavljao da živi u Himkiju, gdje se bavi građevinskim poslovima.
Priznao je da je neko vrijeme proveo na istočnoukrajinskom ratištu u okolici grada Luhanska, ali da je nakon ranjavanja završio svoj ratni put.
- U Doboju imam porodicu, a sina iz prvog braka namjeravam dovesti sebi. U RS i Srbiju ne planiram dolaziti. Građevina mi je jedini posao, a s ratovanjem nemam nikakve veze - rekao je Savičić za Večernje novosti.
Međutim, Korotkov napominje kako je Savičić bio dio "Wagnera" te da za to postoje dokazi. Tvrdi Korotkov da su Savičića nekoliko puta svjedoci vidjeli u kampu za obuku u ruskom selu Molkinu, neformalnom sjedištu jedinice "Wagner".
