UTRKA ZA NADMOĆ U SVIJETU

Svemir je nova ratna pozornica

Imat ćemo zračne i svemirske snage odvojene, ali jednake. Ovo će biti nešto veoma važno, izjavio Tramp

Tramp: Moramo imati američku dominaciju u svemiru

A. S.

5.1.2019

Hladni rat u pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća obilježila je svemirska utrka između SAD i SSSR-a. Tadašnji lideri shvatili su da je osvajanje svemira prestalo biti samo stvar naučnofantastičnih romana, već izrazito bitno političko pitanje i stvar moći. Onaj ko osvoji svemir, osvaja i nove resurse.  

Nacionalna strategija

Do ove spoznaje došao je i američki predsjednik Donald Tramp (Trump). Privatnim firmama „SpaceX“ Ilona Maska (Elon Musk) i „Blue Origin“ Džefa Bezosa (Jeff), vlasnika „Amazona“, pridružuje se i NASA. Američki Senat je u martu prošle godine usvojio odluku kojom se za potrebe istraživanja i razvoja misije iz budžeta izdvaja 19,5 biliona dolara, a kao godina prve misije na Crvenu planetu određena je 2033.

Međutim, svemirska utrka je ove godine dobila preokret od kojeg strahuju svi iole prisebni naučnici i futurolozi. U martu je Donald Tramp najavio mogućnost osnivanja svemirske jedinice (Space Force), kazavši kako nova nacionalna strategija sigurnosti prepoznaje svemir kao ratnu pozornicu. Tri mjeseca kasnije već su poduzeti prvi koraci.

- Naša sudbina van Zemlje je ne samo pitanje nacionalnog identiteta nego i nacionalne sigurnosti. Veoma bitno za našu vojsku, a ljudi o tome ne razgovaraju. Kada je u pitanju odbrana Amerike, nije dovoljno samo imati prisustvo u svemiru, nego moramo imati američku dominaciju u svemiru. Ovim putem dajem instrukciju ministarstvu odbrane i Pentagonu da odmah počnu proces kojim će se osnovati svemirska jedinica, kao šesti ogranak oružanih snaga. Imat ćemo zračne i svemirske snage odvojene, ali jednake. Ovo će biti nešto vrlo važno – izjavio je Tramp u junu.

U avgustu je Ministarstvo odbrane prezentiralo izvještaj u kojem je objašnjeno koje agencije i regulacije treba da se prvo osnuju i donesu kako bi bilo moguće osnivanje svemirskih snaga. Naglašeno je kako se neće krenuti od nule, već da će se iskoristiti postojeća baza.

Prema direktivi koja je usvojena u junu, nadležnost nove jedinice bila bi upravljanje satelitima u orbiti i smanjenje opasnosti od svemirskog otpada. Ovo je nešto što se do sada nalazilo u nadležnosti zračnih snaga, međutim, neki sumnjaju da je ovo tek početak i da zaduženja nove jedinice neće završiti na tome. Prema najavama, formiranje svemirske jedinice očekuje se do 2022. godine.

Rusija zabrinuta

Portparol ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova kritizirala je osnivanje svemirskih snaga iskazavši sumnju u namjere SAD koje se kriju iza svega.

- Ovu vijest čini posebno alarmantnom to što je svrha osnivanja iskazana vrlo jasnim riječima - dominacija u svemiru – kazala je Zaharova.

Rusija već ima vojnu jedinicu koju opisuju kao svemirske snage, ali Zaharova tvrdi da postoji zbog „isključivo odbrambenih razloga“ i da upravlja radarima i satelitima koji su dio raketnog sistema ranog upozorenja.



Raketa Falcon 9 kompanije „SpaceX“

Hronologija osvajanja svemira

  • Prvi satelit „Sputnik“ lansiran je 1957. Iste godine pas Lajka je bio prvo živo biće poslano s površine Zemlje u svemir.  
  • Jurij Gagarin je 1961. bio prvi čovjek u svemiru.  
  • Posada letjelice „Apolo 11“ bili su prvi ljudi na Mjesecu 16. jula 1968.  
  • „Ugovorom o svemiru“ Ujedinjenih naroda iz 1967. godine nijedna država ne može polagati pravo na svemir i zagarantirana je sloboda istraživanja.  
  • „Mjesečev ugovor“ je potpisan 1979. godine. Površine i orbite svih svemirskih objekata, planeta stavljene su pod nadležnost internacionalnog komiteta. Komitet Vijeća UN-a o mirovnom korištenju svemira brojnim rezolucijama bezuspješno je pokušao spriječiti testiranje oružja i korištenje svemirskog prostora u vojne svrhe.  
  •  Ilon Mask osnovao je privatnu firmu SpaceX 2002. godine, a prva Falcon 9 raketa je lansirana 2012. godine. U septembru prošle godine predstavio je dorađeni plan o misiji na Mars i „Velikoj Falcon raketi“ (BFR), koja bi, osim neophodne opreme, mogla prevesti 100 ljudi. Kao mogući datum prve misije naveo je 2022. godinu. Prvi kratki, testni let BFR-a najavio je za narednu godinu. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.