Posljednjih godina, tačnije od pojave tzv. Islamske države i migrantske krize, sve je veći uspon radikalne desnice u evropskim zemljama.

Od Danske do Švicarske, od Španije i Italije, do Mađarske i Poljske, u Evropi se budi duh fašizma, sakriven iza desnog populizma.

Nakon velikog broja evropskih država u kojima su desno-populističke (da ih ne nazovemo drugačije, op. a.) snage ušle u vlast, na red je došla država zbog koje svi strahuju.

Radikalno desničarska Alternativa za Njemačku (Alternative für Deutschland, AfD) ne samo da je ušla u Bundestag već je postala treća najjača stranka u Njemačkoj, sa zapanjujućim postotkom osvojenih glasova od 13,3 posto.

U anketama uoči izbora AfD je imao podršku od samo 4,5 posto glasača, ali su na izborima prošli znatno bolje.

S druge strane, stranke desnog centra CDU/CSU te stranka lijevog centra SPD zabilježile su prošli mjesec svoje najgore izborne rezultate još od Drugog svjetskog rata. CDU/CSU su osvojili 32,5 posto, a SPD 20 posto glasova njemačkih birača.

To znači da je AfD "pokupio" čak dvije trećine glasova SPD-a te oko 40 posto glasova CDU/CSU.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da AfD ogromnu podršku uživa u istočnom dijelu zemlje. U nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj AfD uživa 21,5 posto popularnosti među glasačima, dok je ta brojka na zapadu države mnogo manje i iznosi samo 11 posto.

Ipak, iako AfD bilježi zabrinjavajući rast, većina glasača ove stranke ne podržava njenu politiku, koliko god to paradoksalno zvučalo.

Naime, prema procjenama analitičara, čak oko 60 posto ukupnih glasova AfD su zapravo glasovi protiv "mainstream" stranki i Angele Merkel, odnosno njene "Willkommenspolitik", odnosno politike otvorenih vrata izbjeglicama i migrantima.

Ugledni engleski ''Guardian'' tako navodi da 89 posto AfD-ovih glasača smatra da imigraciona politika Angele Merkel "šteti njemačkom narodu". Njih 85 posto želi jaču kontrolu granica, a 82 posto misli da je 12 godina koliko je Merkel na vlasti, sasvim dovoljno pa je vrijeme za promjene.

Drugim riječima, glavni razlog rasta popularnosti AfD-a je problem imigracije.

Federalni zavod za statistiku Njemačke (FSO) početkom ove godine je objavio prilično zabrinjavajuće informacije, koje su itekako pomogle AfD-u da snažno uđe u parlament Njemačke (Bundestag).

FSO je objavio podatak da u Njemačkoj trenutno živi čak 10,6 miliona ljudi koji ne posjeduju državljanstvo ove zemlje. Njemačka ima ukupno 82 miliona stanovnika, što znači da svaka osma osoba u Njemačkoj nema državljanstvo.

Većina od tog broja dolazi iz nerazvijenijih zemalja Evropske unije i ostatka Evrope, a na ovim prostorima su poznati kao "gastarbajteri" (gosti-radnici).

Međutim, od 2014. godine do danas u Njemačku je ušlo 1,6 miliona migranata, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike, a njihov masovni ulazak u zemlju, potpomognut raspirivanjem mržnje, ksenofobije i rasizma, donio je nezadovoljstvo među građanima, koji su počeli okretati leđa Merkel i pogotovo njenoj imigracionoj politici.

S druge strane, iako je AfD trenutno treća najjača stranka u Njemačkoj, tamošnji mediji su manje-više mirni jer je generalna ocjena da su izbori u bavarskoj bili "labuđi pjev" AfD-a.

Njemački mediji, ali i većina analitičara smatra da AfD, i pored sjajnog rezultata na izborima, nije pretjerano snažan, s obzirom na nestabilnu bazu glasača, koji su uglavnom simpatizeri drugih političkih opcija, ali su dali glas AfD-u samo i isključivo zbog nezadovoljstva imigracionom politikom Angele Merkel.

A šta ako njemački mediji i analitičari nisu u pravu?

Jer, kako drugačije objasniti, naprimjer, predizborne plakate uoči izbora u Bavarskoj kojima je AfD pozivao na "škole oslobođene od islama"?

Osim toga, kao po pravilu, na skupovima ove stranke uzvikuju se parole protiv islama, a krv u žilama posebno ledi pozivanje na "oslobađanje Njemačke od islama". Nešto slično su Nijemci znali uzvikivati i prije 70-tak godina, samo tada nisu htjeli istjerati islam, već Jevreje.

AfD, iako je tako nazivaju, nije desničarska, populistička stranka. Ne. To je rasističko-fašistički pokret, vrlo slične ideologije kao Nacional-socijalistička radnička partija Njemačke. Za one koji možda nisu upućeni u rad Nacional-socijalističke radničke partije Njemačke, reći ćemo samo da se predsjednik te stranke zvao Adolf Hitler.

A, upravo je Hitler jučer uzdrmao AfD.

Džesika Bizman (Jessica Biessmann), član parlamenta Berlina i članica AfD-a, uzburkala je duhove u Njemačkoj.

Ona se fotografirala za društvene mreže, dok su se u pozadini mogle vidjeti flaše na kojima je bila zalijepljena slika Adolfa Hitlera, javila je dpa.

Naravno, nije samo Džesika simpatizer Hitlera u AfD-u. Pripadnici brojnih neonacističkih grupa su simpatizeri ove stranke, a nerijetko lijepe plakate ove stranke po njemačkim gradovima obučeni u odjeću sa neonacističkim obilježjima.

Politika AfD-a, kada se oko toga uspiju usaglasiti, fokusira se na antiimigraciju, veliki su protivnici islama, za kojeg smatraju da nije kompaktibilan sa zapadnim društvom, protivnici su istospolnih brakova, ne vjeruju u klimatske promjene, usko su povezani s pokretom PEGIDA (Evropske patriote ujedinjene protiv islamizacije) čiji sam naziv govori o kakvom se pokretu radi.

Ono oko čega se unutar AfD-a nikako ne mogu dogovoriti jeste Rusija, odnosno da li podržati sankcije protiv te zemlje ili ne.

Sve u svemu, iako njemačka javnost (još) ne vidi preveliki problem u rastu AfD-a, svakako su zabrinjavajuće brojke o popularnosti jedne ovakve političke opcije u zemlji kakva je Njemačka.

Nije potrebno posebno napominjati šta se desilo kada je posljednji put Njemačkom vladala ovakva ideologija.