Njemačka kancelarka Angela Merkel i njen austrijski kolega Sebastijan Kurz istakli su večeras u Berlinu da EU mora biti snažna i jedinstvena, kako bi se mogla dokazati na globalnom polju. 

Merkel je, na zajedničkoj konferenciji za štampu, istakla da je prioriet da EU djeluje jedinstveno, dodajući da je njen stav s tim u vezi još čvršći nakon proteklog Samita G7, prenosi Blic.rs.

- Saglasni smo da se Evropa nalazi u veoma teškoj situaciji na globalnom polju. EU mora biti jedinstvenija i snažnija, i to je nešto što je naš zajednički stav - poručila je ona.

Merkel je kazala da postoji i saglasnost oko pitanja migracije, da je potrebno zajedničko rješenje, jer to pitanje ima potencijal da nanese veliku štetu EU.

Ukazala je da predsjedavanje Austrije EU, od 1. jula, pada u teško vrijeme kada se finalizira istupanje Velike Britanije iz članstva i kada bi trebalo da se postigne dogovor o budućem finansijskom okviru.

- Dogovor o finansijskom okviru bio bi poželjan jer Evropa i poslije evropskih izbora treba brzo da bude djelotvorna i razvija programe poslije 2021. godine - objasnila je ona.

Kazala je da je to ogroman zadatak pred Austrijom, koji, kako je dodala, nije lak, ali je Njemačka spremna da sarađuje sa Bečom kako bi Evropa bila snažnija i jedinstvenija, a time važan partner u svijetu.

Ukazala je da postoji saglasnost da se moraju ojačati sigurnost vanjske granice EU.

- Međutim ja želim da se za pitanje migracije nađe rješenje na evropskom nivou, zahtijevam pridržavanje evropskih pravila, a tako i Dablinskih. Sve promjene moraju biti preuzete zajedno, a one su potrebne - konstatirala je Merkel. 

Rekla je da se ne sme prepustiti sva odgovornost malom broju zemalja u koje dolaze izbjeglice.

- Uvijek sam govorila da je za mene primjer rješenja bio sporazum EU-Turska kojim je smanjen broj ilegalnih miganata. Jedinstveni smo u tome da je tim sporazumom preduzet pravi korak, iako se ponekad ne slažemo oko pitanja zatvaranja balkanske rute. Protiv sam jednostranog djelovanja, istakla je Merkel.

Austrijski kancelar Kurz je rekao da predsjedavanje njegove zemlje EU predviđa teške zadatke, ako se uzme u obzir geopolitička situacija, to jest pregovori o Bregzitu.

- Naše predsjedavanje je ujedno i posljednje u cjelini prije izbora za Evropski parlament i zbog toga ima mnogo tema o kojima moramo da odlučimo još prije glasanja - objasnio je on. 

Kurz je kazao da Austrija ima teme koje nije mogla da bira za vreme predsjedavanja, a to su Bregzit i finansijski okvir, ali da kao predsjedavajući ima mogućnost da unese i nacionalna težišta.

Jedno, prema njegovim riječima, bit će fokus na sigurnost, pa će predsjedavanje biti vođeno pod motom „Evropa koja štiti“.

- Došao sam u Njemačku iz Izraela i uvijek kada idem tamo onda se radujem što živimo u mirnom i bezbjednom regionu, a da bi imali mir i sigurnost potrebno je naći rješenje za ilegalnu migraciju, jer bez toga nema unutrašnje bezbjednosti - poručio je Kurz.

Najavio je da će ov pitanje biti u fokusu Samita šefova država i vlada EU 20. septembra, dodajući da Austrija želi jačanje Fronteksa, kako ljudskim resursima, tako i jasnim mandatom.

Prema njegovim riječima neophodno je da se smanji pritisak migacije na vanjske granice, podvukavši da ne može svako ko je progonjen u sveti naći bolji život u Evropi.

- Zato moramo na terenu pojačati pomoć. To će biti u fokusu Samita“ - naglasio je Kurz.

On je istakao da je Austrija već preduzela mnoge mjere čime je smanjila dolazak migranata, navodeći da je tako provela reformu socijalnog sistema, kako bi smanjila atraktivnost svog socijalnog sistema.

- Ne može biti da migranti putuju korz čitavu Evropu i biraju onda da podnesu zahtjev za azil u Austriji, Njemačkoj i Švedskoj. Moramo to spriječiti, jer to nije u skladu sa Dablinskim pravilima - rekao je Kurz izrazivši uvjerenje da, uz podršku Njemačke, Austrija tokom predsjedavanja EU ima šansu da u toj oblasti postigne napredak.

On je dodao da će dalje težište u savjetima EU biti subsidijarnost, odnosno da se Evropa bavi samo važnim velikim pitanjima, a ono što je moguće riješiti na nižem nivou ostavi nacionalnim ili regionalnim vlastima.

Na kraju on je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da ne podržava ideje francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) o uvođenju evropskog ministra finansija, kao i zajedničkog preuzimanja dugova svih članica.