Priznati fizičar i naučnik Stiven Hoking (Stephen Hawking) umro je sinoć u blizini Kembridža, saopćila je porodica, javlja AFP.

Hoking je izuzetno doprinio razumijevanju crnih rupa i kosmologije.

"Bio je veliki naučnik i nevjerovatan čovjek čiji će rad i naslijeđe živjeti godinama. Njegova hrabrost, upornost, kombinirane s njegovom briljantnošću i humorom inspirirala je ljude širom svijeta. Jednom je rekao: 'To i ne bi bio neki svemir, kada ne bi bio kuća onih koje volite'. Vječno će nam nedostajati", napisala su u oproštajnoj poruci njegova djeca Lusi, Robert i Tim.

Hoking je bio najpoznatiji po proučavanju crnih rupa, za koje je utvrdio da vremenom gube energiju i blijede, da bi potpuno nestale, što je fenomen poznat u nauci kao "Hokingova radijacija". Njegov rad je kombinirao kvantnu mehaniku sa Ajnštajnovom teorijom relativiteta. Demonstrirao je da Ajnaštajnova teorija relativiteta zapravo znači da će svemir, koji je otpočeo postojanje Velikim praskom, završiti u crnoj rupi.

Njegova knjiga "Kratka historija vremena" prodana je širom svijeta u više od 10 miliona primjeraka.

Hoking je, pored svog naučnog rada, inspirirao ljude i svojim odbijanjem da se preda teškoj bolesti. Njemu je, naime, u 22. godini dijagnosticirana rijetka neuromotorna bolest - ALS, ili Lu Gerigova bolest, i doktori su prognozirali da će živjeti svega nekoliko godina.

Profesor ih je demantirao i živio više od 50 godina.

Hoking je predavao matematiku na Univerzitetu Kembridž, a bio je i pop-kulturna ikona, pojavljujući se u "Simpsonovima", "Zvjezdanim stazama" i drugim poznatim ostvarenjima.

O njemu je bivši američki predsjednik Barak Obama rekao: "Iz njegovih kolica, poveo nas je na putovanje u najudaljenije kutke svemira. U tom poduhvatu, on je pokrenuo našu maštu i pokazao nam snagu ljudskog duha".

Hoking je umro prije nego što je ispunio jedan od svojih najvećih snova - da leti u svemir.