GLOBUS

Italija: Obećanja uoči izbora vrijedna više milijardi eura

Agencije

2.3.2018

Italija ima velikih problema, od stagnirajuće privrede i visoke nezaposlenosti do krute birokratije i imigranata iz Afrike.

Glavni kandidati na izborima 4. marta imaju puno ideja za rješavanje tih problema, no većina analitičara smatra ih nerealnima. 

Berluskonijeva obećanja

Konzervativci predvođeni bivšim premijerom Silvijom Berluskonijem (Berlusconi) predlažu jedinstvenu poreznu stopu. Berluskoni kaže da bi trebala iznositi 23 posto, dok njegov krajnje desni saveznik Sjeverna liga želi 15 posto. 

Desna koalicija obećala je također da će protjerati više od 600.000 tražitelja azila i osloboditi kompanije koje zapošljavaju mlade od plaćanja svih poreza na period od šest godina.

No, koalicija je podijeljena oko drugih ključnih pitanja. Sjeverna liga želi, primjerice, odbaciti penzione reforme i protivi se evropskim pravilima o budžetskoj disciplini, dok Berluskonijeva Forza Italia obećava da će ih poštovati. 

Ključna politika te protestne stranke je uvođenje subvencija za osobe s minimalnim prihodima, što bi koštalo oko 17 milijardi eura na godinu.

Njen program, kojeg kritiziraju da je prepisan, među ostalim i s Wikipedije, također predviđa ukidanje 400 "nepotrebnih zakona", povećanje izdvajanja za zdravstvo i penzije i smanjenje privilegija političara. 

Kada je riječ o migracijama, M5S želi ubrzati rješavanje zahtjeva za azilom kako bi se ubrzala repatrijacija odbijenih kandidata.

Uz to, stranka smatra da bi policajci u civilu trebali nuditi političarima mito kako bi mogli uhapsiti one koji ga prihvate.

La Stampa procjenjuje da bi sve što su te stranke obećale koštalo ukupno hiljadu milijardi eura.

Veliki javni dug

Roberto Peroti (Perotti), profesor ekonomije s milanskog Bocconija, izračunao je da bi Berluskonijevi prijedlozi povećali deficit za 300 milijardi eura, dok bi ga oni iz Pokreta pet zvijezda povećali za 63 milijarde eura, a Demokratske stranke za najmanje 56,4 milijardi.

Italija teško može dopustiti tolike izdatke, imajući u vidu njen javni dug koji iznosi više od 130 posto BDP-a i četvrti je najveći na svijetu, nakon Japana, Libanona i Grčke.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.