Dobro je poznato da ne može svaki političar u Rusiji da uživa povjerenje ruskog predsjednika Vladimira Putina. To uspije samo malom broju ljudi, a među njima posebno mjesto zauzima i jedna dama. Riječ je o Valentini Matvijenko (Matviyenko), koju zovu još i "Putinovom čeličnom lejdi".
Valentina Ivanovna Matvijenko predsjednik je Savjeta Federacije, gornjeg doma Federalne skupštine. Stalni je član Savjeta sigurnosti Ruske Federacije. Od 2003. do 2011. bila je gubernator Sankt Peterburga.
Smatra se za treću ličnost u državi, odmah nakon predsjednika Vladimira Putina i premijera Dmitrija Medvedeva.
Rođena je 7. aprila 1949. godine u Ukrajini, SSSR. Godine 1972. završila je Lenjingradski hemijsko-farmaceutski institut, a 1985. godine i Akademiju društvenih nauka pri Centralnom komitetu KPSS.
Godine 1991. završila je kurs za usavršavanje rukovodećih diplomatskih radnika pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva inostranih poslova SSSR.
Od 1972. godine radila je pri Komunističkom savezu omladine. Od rukovodioca odsjeka Petrogradskog rejonskog komiteta Komunističkog saveza omladine napredovala je do prvog sekretara Lenjingradskog oblasnog komiteta Komunističkog saveza omladine.
U periodu 1984—1986. bila je prvi sekretar Crvenogardijskog rejonskog komiteta KPSS, a u periodu 1986—1899. bila je zamjenik predsjednika Izvršnog komiteta Lenjingradskog sovjeta.
Godine 1889. izabrana je za narodnog deputata SSSR. Bila je predsjednik Komiteta Vrhovnog sovjeta SSSR za pitanja žena, zaštite porodice, materinstva i djece.
U periodu 1991—1998. godine bila je na diplomatskoj službi. Bila je ambasador SSSR i Ruske Federacije u Republici Malti (1991—1994.), direktor Departmana za odnose sa subjektima federacije, parlamentom i društveno-političkim organizacijama Ministarstva inostranih poslova (1995—1997. godine), član Kolegijuma Ministarsta inostranih poslova (1995—1997.) i ambasador Rusije u Grčkoj (1997—1998. godine).
U periodu 1998—2003. radila je kao zamjenik predsjednika Vlade Ruske Federacije, nadgledala je socijalnu sferu. Dana 19. marta 2003. godine imenovana je za opunomoćenog predstavnika predsjednika Ruske Federacije u Sjeverozapadnom federalnom okrugu.
Od 2003. do 2011. godine obavljala je dužnost gubernatora Sankt Peterburga. Dana 31. avgusta 2011. imenovana je za predstavnika Vlade Sankt Peterburga u Savjetu Federacije, a 21. septembra 2011. izabrana je i za predsjednika Savjeta Federacije. Postala je treća ličnost u državi i prva žena na toj funkciji.
Zalaže se za jačanje položaja žena u politici. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja.
ODNOS SA PUTINOM
Prije 14 godina bila je na poziciji zamjenika premijera, a na preporuku Putina prebačena je funkciju izaslanika šefa države u Sjeverozapadnom federalnom okrugu.
Ona je blisko povezana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što joj je osiguralo i pobjedu na izborima za gubernatora u Sankt Peterburgu, Putinovom rodnom gradu.
Koliko je blizak Putinov saveznik govori i to što je ju je 2011. godine postavio na čelo gornjeg doma parlamenta čime ju je napravio najmoćnijom ženom u zemlji.
ATENTAT
Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije objavila je u maju 2007. godine, u vrijeme dok je bila na funkciji gubernatora Sankt Peterburga, da je zarobila dva pripadnika omladinske vjerske grupe koja je navodno pripremala atentat na ovu visoku rusku funkcioneruku i to upotrebom ručnih granata i plastičnog eksploziva.
Mediji su objavljivali da je riječ o pripadnicima islamskoj terorističkoj organizaciji "Ćelija".
PORODICA
Dok je studirala upoznala je svog muža Vladimira Vasiljeviča Matvijenka. Par ima sina Sergeja Matvijenka (1973. godine). Godine 2003. Sergej je postao potpredsjednik Banke Sankt Peterburga.
Kasnije je postao prvi potpredsjedik u Vneshtorgbank. Bio je u braku sa Zarom Mgojan, ruskom pjevačicom, jermenskog i kurdskog porijekla. Vjenčali su se 2004. godine, ali su se razveli godinu kasnije.
SANKCIJE
Od prije tri godine, zbog krize oko Krima, ova dama je dospjela na crnu listu Evropske unije i SAD, koji su joj uveli sankcije.
One su obuhvatale zamrzavanje njihove imovine u SAD i zabranu ulaska u SAD. Zbog uloge u pripajanju Krima Ruskoj Federaciji 2014, i Kanada ju je 17. marta 2014. stavila na spisak sankcioniranih lica.
