Evropski sistem za putne informacije i odobrenja (ETIAS) – nisu vize, poručuje građanima Zapadnog Balkana i sam komesar za unutrašnja pitanja EU Dimitris Avramopulos. 

U Evropskoj komisiji su svjesni interesovanja, ali i pogrešne percepcije građana kada je riječ o novom dokumentu koji bi za nekoliko godina mogao da postane neophodan prilikom ulaska u Šengenski prostor. 

U Briselu ponavljaju da su sloboda kretanja i vizna liberalizacija za zemlje Zapadnog Balkana "historijski koraci" koji se ne dovode u pitanje niti umanjuju najavljenim dodatnim putnim provjerama. 

- Zapadni Balkan je ključni region i blizak partner EU. Svaka naša namjera ide u pravcu očuvanja te bliskosti i partnerstva kao i u cilju lakšeg kretanja i kontakata građana EU i Zapadnog Balkana -, poručio je komesar Avramopulos u izjavi za DW.

Avramopulos je podsjetio da je novi sistem ETIAS predložen prije godinu dana kao posljedica pojačanog priliva putnika koji bez viza ulaze u EU. Cilj je, kaže komesar, da se u takvoj situaciji ojača evropski sistem upravljanja granicama i migracijama, što donosi dobrobit i EU i zemljama sa bezviznim režimom. 

- ETIAS nisu vize već jednostavan i jeftin sigurnosni mehanizam koji se primenjuje na sve zemlje čiji građani putuju bez viza u Šengenski prostor, uključujući Kanadu i SAD. Građani koji već uživaju bezvizni režim i dalje će putovati bez viza uz dobijanje jednostavnog putnog odobrenja pred ulazak u Šengenski prostor. U pitanju je mali proceduralni korak koji će u najvećem broju slučajeva olakšati putovanje u EU, pojačati zajedničku sigurnost i izbjeći birokratiju i zadržavanja prilikom dolaska“, zaključuje Avramopulos u razgovoru za DW.

Sećanje na redove pred konzulatima

Građani Zapadnog Balkana posljednjih dana sa nervozom i nepovjerenjem gledaju na najave o uspostavljanju novog sistema za ulazak u Šenegenski prostor. Nije im zamjeriti: većini su u svježem sjećanju godine čekanja ispred ambasada, dugi spiskovi komplikovanih birokratskih procedura, osjećaj izolacije i neizvjesnosti... Tu je sjećanje i na gotovo praznični doček vizne liberalizacije za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju 2009. godine, a naredne godine za BiH i Albaniju.

"Nije dugo trajalo" ili "Sad se samo drugačije zove" – tako ovih dana glase najčešći komentari na vijesti iz Brisela o pripremi novog sistema ulaska u Šengen. Ne pomaže mnogo ni činjenica da je u pitanju tek pijredlog koji će se mijenjati. Radna procedura unutar EU, sa svim glasanjima i implementacijama, može odužiti i nakon 2020. godine, a sam sistem važi za više od 60 zemlja širom svijeta. "Vraćaju nas unazad, a kažu da idemo ka EU“, može se čuti širom Balkana.

Koliko će koštati taksa? 

Evropska komisija je u novembru 2016. godine, kada je izašla sa prijedlogom o ETIAS, izdala i detaljan vodič za putnike. Navodi se tako da bi za popunjavanje formulara koji na posebnoj internet stranici ili aplikaciji biti potrebno deset minuta. Svi potrebni podaci nalaze se u pasošu ili drugom putnom dokumentu.

Plaćanje takse se takođe vrši elektronskim putem. Prijedlog Evropske komisije je da taksa bude pet eura po zahtjevu, a da jednom dobijeno odobrenje važi za neograničeni broj ulazaka u Šengenski prostor u roku od pet godina ili do isteka pasoša.

 Jedan od razloga za uvođenje novog sistema - priliv izbjeglica 

Odbor za građanske slobode Evropskog parlamenta (LIBE) takav prijedlog je preinačio u deset eura po zahtjevu uz važenje od tri godine. 

- LIBE je kao prva instanca na putu odlučivanja povećao taksu i smanjio period važenja odobrenja. To se još može mijenjati jer Evropski parlament prvo mora da usvoji prijedlog, a konačnu riječ imaju zemlje članice. Vijeće može smanjiti te tarife, a ideja je da sistem bude samoodrživ“, kaže Aleksandra Štiglamjer.

Taksu neće plaćati mlađi 18 i stariji od 60 godina kao ni studenti, naučnici ili članovi porodica građana EU. U Evropskoj komisiji kažu da će u slučaju nedostupnosti interneta treće osobe moći da popune formular umjesto putnika i da će se posebno obratiti pažnja na dostupnost i načine elektronskog plaćanja u pojedinim zemljama.

Pravila ista za sve

U EU očekuju da se najveći broj zahtjeva – više od 95 posto – automatski odobri i da takvo odobrenje odmah, u roku do 72 sata, stigne na internet-adresu podnosioca zahtjeva. U komplikovanijim ili nejasnim slučajevima prelazi se sa automatske na manuelnu obradu zahtjeva pri čemu se rok za odgovor može produžiti na dvije sedmice. U slučaju negativnog odgovora, podnosilac zahtijeva se može žaliti.

Turističke vize ipak ostaju prošlost 

- Vize su bile mnogo rizičnije kada je riječ o odbijanju zahtjeva za ulazak u Šengen. Ovdje će to biti minimalno. Pretpostavka je 0,2 posto, a možda i manje“, navodi Štiglmajer i dodaje da je u slučaju SAD ovaj sistem uglavnom odbijao one čiji se pasoši vode kao ukradeni ili izgubljeni.

Evropska komisija, ali i Aleksandra Štiglmajer na kraju naglašavaju činjenicu da se ovakav sistem ne uvodi niti se odnosi samo na građane Zapadnog Balkana. 

- Postoji 60 zemalja koje imaju bezvizni režim. Iz tih zemlja svake godine preko trideset miliona građana posjeti EU. Ove mjere će uticati na trideset miliona ljudi, a ne samo na putnike sa Zapadnog Balkana. Jeste da je mala smetnja, ali EU neće mijenjati prijedlog samo zbog Zapadnog Balkana, a radi se o jačanju unutrašnje sigurnosti“, zaključuje sagovornica DW.