Hitler je namjeravao da, čim pobijedi Crvenu armiju, pretvori Sovjetski Savez u niz komesarijata Rajha. Moskva bi završila unutar već krštenog "Moskovskog rajhkomesarijata".
Zigfrid Kaše (Siegfried Kasche), njemački ambasador u Hrvatskoj, imenovan je 16. jula 1941. godine za budućeg rajhkomesara područja koje bi obuhvatalo sjevernu i centralnu Rusiju sve do Urala.
Iznio želje
Kaše je do kraja rata čekao trenutak u kojem bi njemački tenkovi ušli u Kremlj. Pogubljen je 7. juna 1947. godine nakon što je u Jugoslaviji osuđen za ratne zločine.
Hitler je 16. jula 1941. iznio svoje želje po pitanju podjele istočnih teritorija koje bi Njemačka stekla.
Sa Krima i većeg dijela južne Ukrajine bi bili iseljeni svi stanovnici.
Baltičke države, "kolonija Volge" i okrug Baku bi također pripali Rajhu.
Unutar Moskovskog rajhkomesarijata bi postojao još niz manjih generalkomesarijata. Imenovane su osobe koje bi bile zadužene za upravljanje ovim teritorijima. Strašni Odilo Globočnik (Globocnik), jedan od najodgovornijih za ubistvo miliona ljudi tokom holokausta, vodio bi generalkomesarijat Sverdlovska.
Volf-Hajnrih Heldorf (Wolf-Heinrich Helldorf ), general SS-a, šef berlinske policije koji se obogatio iznuđivanjem novca od Jevreja sredinom tridesetih, bio je zadužen za porobljavanje i protjerivanje stanovnika Jaroslavlja.
Nacisti su pretpostavljali da Sovjetski Savez, čak i nakon osvajanja glavnog i ostalih velikih gradova, ne bi bio u potpunosti poražen i planirali su da stvore granicu na tzv. A-A liniji (Arhangelsk - Astrahanj).
Najveća zemlja na svijetu bi na taj način izgubila 86 posto naftnih resursa. A da bi se uništio preostali proizvodni kapacitet SSSR-a, započela bi bombardovanja Urala specijalno za to dizajniranim avionima.
Na svoj rođendan, 20. aprila 1943. godine, Hitler je pokazao arhitekti Albertu Šperu (Speer) plan novog bunkera za šest osoba, opremljenog automatskim puškama, protivtenkovskim oružjem i bacačem plamena. Diktator je rekao da bi na novoj granici s ostatkom Rusije trebalo izgraditi stotine takvih utvrđenja.
Kada su Nijemci krenuli s operacijom "Tajfun" prema Moskvi, Hitler je odlučio da će Moskva, Lenjingrad (današnji Sankt Peterburg) i Kijev biti razoreni, i da će istrijebiti četiri miliona stanovnika da bi se spriječio bilo kakav otpor.
Seljačke republike
Moskva bi bila potopljena nakon otvaranja brane na kanalu Moskva-Volga.
Da li je Hitler planirao da to učini bez prethodne evakuacije stanovništva? Vrlo vjerovatno!
Za uništenje Moskve u operaciji "Tajfun" bio je zadužen Oto Skorceni (Otto Skorzeny), "najopasniji čovjek u Evropi", stručnjak za posebne operacije, koji će 1943. osloboditi svrgnutog Musolinija iz zatočeništva. Njegov zadatak je bio da digne branu u vazduh.
U razgovoru s danskim ministrom vanjskih poslova Skaveniusom, njemački ministar Ribentrop (Ribbentrop) je 2. novembra 1942. rekao da će se azijski dio Rusije nakon osvajanja evropskog dijela SSSR-a na kraju pretvoriti u niz "bezazlenih seljačkih republika".
U budućnosti bi osvojene teritorije kolonizirali njemački doseljenici ili lokalne manjine. S druge strane, Hitler je naredio da se u budućnosti ne dopusti stvaranje bilo kakve ruske države istočno od linije A-A.
Dana 16. septembra 1941., Hitler je spomenuo Otu Abecu, njemačkom ambasadoru u Parizu, da će teritorija istočno od Urala postati "njemačka Indija".
Srećom, ništa se od navedenog nije dogodilo. Hitlerova ratna mašina je zatajila u borbi protiv Slovena koje je on toliko prezirao, smatrajući ih "podljudima".
Pobjeda Crvene armije zaustavila je bezgranične megalomanske ekspanzionističke planove nacističkog vođe.
