Za mladost se kaže da je najljepše životno doba u razvoju čovjeka koje ga vodi u svijet odraslih. Možemo se donekle složiti s ovim, međutim, na tom putu ka odraslom čovjeku mlada osoba prolazi kroz razne, kako se obično kaže, razvojne faze koje nose sa sobom i izvjesne teškoće. To je doba kada nisi ni veliki, a ni mali. Na tom putu ka odraslom mladi prolaze kroz burne biološke, emocionalne, socijalne i kognitivne promjene. Književnik Branko Ćopić je davno rekao da su te mladalačke godine „magareće godine“, kada mladi na sve moguće, pa i neprimjerene načine pokušavaju da se što prije emocionalno, ali i socijalno emancipiraju. U interpersonalnim odnosima s drugim ljudima pokušavaju da formiraju tolerantne odnose, usklađuju svoje želje sa zahtjevima sredine, razvijaju emocionalnu inteligenciju, kontrolu impulsa.

Etape razvoja

Prof. dr. psiholoških nauka Radomir Čolaković smatra da se u tom dobu formiraju, između ostalog, i pozitivne moralne osobine, kao što su tolerancija, sposobnost da uvažavamo mišljenje i stavove drugog, makar ih nijednog trenutka ne odobravali.

- Neki „elegantno“ prođu kroz etape razvoja i postepeno se, upravo zahvaljujući tim barijerama, adekvatno prilagođavaju životnim zahtjevima koje pred njih postavljaju škola, porodica i šira društvena sredina. Ali neki i stradaju - rekao nam je Čolaković.

Kako ističe, u današnje vrijeme, za koje kažemo da je vrijeme poremećenih vrijednosti, mada je ova konstatacija, po Čolakoviću, diskutabilna, veoma je važno kakvog je psihološkog i socijalnog kvaliteta uzor.

- Često i ja koristim konstataciju „poremećen sistem vrijednosti“. Uzimajući u obzir u kakvom planetarnom okruženju živimo i radimo, možemo slobodno reći da je ovo vrijeme, nažalost, vrijeme već instaliranih, nekih novih „vrijednosti“, u kome se veličaju nerad, život „od danas do sutra“, razaranje porodice, opštih i tradicionalnih vrijednosti ljudske civilizacije iz polja kulture, filozofije, umjetnosti i sl. Ide se na to da se društvo, a pogotovo najslabija karika u njemu - mladi - skrenu s normalnog puta razvoja ka usvajanju filozofije apsolutne slobode koja propagira da čovjek radi sve ono što poželi, što mu je po volji, da ima neograničen izbor, kao da nije svjesno, svestrano ljudsko biće. Pri tome se zaboravlja da je taj krajnji domet apsolutne slobode najteža osuda za čovjeka - dodao je profesor.

Sistem vrijednosti

S obzirom na to da mladi, kako ističe profesor, nisu izgradili sistem vrijednosti, oni su izloženi snažnom utjecaju mnogih destruktivnih ličnosti koje ih „bombardiraju“ svojim pseudovrijednostima s raznih društvenih mreža, TikToka, interneta, Facebooka.

- Destruktivci kroz maligne, primamljive, vrlo vješto upakovane sadržaje pridobivaju mlade i manipulišu njihovim dušama za svoju „zdravu filozofiju“, čiji je osnovni cilj veličanje smrti, destrukcije, amoralnog ponašanja i negiranje zdravog života. Ovi manipulatori toliko su jaki, ako im se da prostora, oni će od mladih i nezrelih osoba koje ih prihvate kao idole formirati čak i ljudske zvijeri, što se vidjelo ovih dana, gdje je dječak iz Srbije, uzrasta od 13 godina, ubio, bez trunke savjesti, osmero svojih drugova i drugarica da bi bio „neko“ u svjetlu mraka i da bi dobio što više lajkova podrške za zločinački akt. Tim zločinačkim aktom ubio je drugove i drugarice, ali je ubio i sebe. Inspiraciju za zločin je našao upravo u objavama i uzorima - destruktivnim ličnostima sociopatske i psihopatske prirode. Učio je život na pogrešnim i zlim modelima - zaključio je prof. dr. Čolaković.

„Pandorina kutija zla“

- Zločinom u Srbiji otvorena je „Pandorina kutija zla“. Na društvenim mrežama se pojavila armija tih zlih idola s ciljem da pridobiju za svoje mračne ciljeve što više mladih, nezrelih, ali i onih koji su psihopatske strukture, a pogodni su za manipulaciju. U svim ovim aktivnostima dominira, upravo, učenje po zlom modelu. Mlade je neophodno osposobiti da prepoznaju mračne sile, kako da se izbore da ih eliminišu iz svoje glave - rekao nam je Čolaković.

Humanista koji razvija čovječanstvo

- Najbolji lijek je okrenuti se, u vaspitanju mladih, tradicionalnim civilizacijskim vrijednostima u kojima će svako od njih pronaći sebe i afirmisati se kao humanista koji razvija čovječnost i povjerenje u ljude, bez obzira na vjeru, boju kože, naciju kojoj pripadaju, a posebno da se uzdignu iz pozicije ličnih interesa i da izgrade naviku i potrebu da unapređuju svoje ljudske kvalitete - kazao je prof. dr. Čolaković.