Niske pobude zbog kojih je u najstrašnijim mukama okončan život Brčaka Edina Zejćirovića nisu pojmljive ni najvisprenijim umovima koji proučavaju psihopatologiju ljudske ličnosti.
Poštenom čovjeku bilo je teško da ''svari'' da je u našoj zemlji neko otet, a kamoli da je životinjski mučen, ponižavan, unakažen batinama i bačen u Savu. Ubice su u svom slijepom bezumlju iživljavanje snimile mobitelima, valjda kao dokaz svoje muškosti i dominacije (njih četvorica, a Edin sam), jer se kod nas "glavom plaća" i manja uvreda, a kamoli šta kazati "tuđoj" ženi.
Kako koji zločin ispliva i šokira, iznova se pokreće polemika o kazni doživotnog zatvora, koja nikada nije egzistirala u našem zakonodavstvu, niti će, prema svemu sudeći, bez obzira na to koliko zlodjelo bilo počinjeno.
Suan Halilović (40), Suvad Djedović (22), Nihad Hukić (26) i Samid Šabanović (20) trenutno su iza rešetaka, ali koja je zapravo kazna primjerena za strahotu koju su nanijeli nesretnom Zejćiroviću, njegovoj kćerkici, porodici i na kraju krajeva nama - građanima Bosne i Hercegovine?!
Toliko je surovosti u ovom zločinu sadržano da je Tužilaštvo Distrikta Brčko u svom obraćanju javnosti s pravne strane eventualne kazne za ove zločine moralo shematski prikazati. Dokazivanje u budućem krivično-pravnom postupku tužiocu je olakšano. Dovoljno je da se sudskom vijeću prikaže istiniti, poražavajući horor - videouradak naše realnosti kao uzbunjujući dokaz da se sadizam uselio u naše živote. Tu je u komšiluku, u slučajnom prolazniku i traži svoj banalni okidač.
Scene strave sa snimka jedva su podnijeli i najiskusniji istražitelji za krvne delikte, a kada su dospjele u javnost, kanal YouTube je uklonio snimak, što ide u prilog nezapamćenoj brutalnost kojom obiluje.
Krivični predmeti se u pravilu ne prejudiciraju, ali ovaj konkretni je toliko očit da ubice ne zaslužuju ništa drugo do rekordne zatvorske kazne, koju trebaju provesti s najvećim ološem koji je s bh. ulica sklonjen i zatvoren u KPZ Zenica.