Berba šljive u gradačačkom kraju je u punom zamahu. U šljivicima se užurbano radi kako bi se gradačačka plava ljepotica na vrijeme ubrala te što prije našla na trpezama konzumenata u zemljama Evropske unije. Šest otkupljivača kupuje šljivu i plasira je na domaće i inozemno tržište.

Industrijska prerada

Otkupna cijena čanke za izvoz bila je od 90 feninga do jedne marke po kilogramu, a stelnej se kreće od 80 do 95 feninga po kilogramu. Nakupci uglavnom kupuju šljivu za industrijsku preradu po cijeni od oko pola marke po kilogramu.

Ove godine očekuje se da će izvoz biti znatno veći u odnosu na raniji period. Šljive čačanske ljepotice izvezeno je više od 75 šlepera, a za najzastupljeniju sortu u gradačačkom kraju stelnej još nema zvaničnih podataka. Berači šljiva su u voćnjacima od ranih jutarnjih do kasnih popodnevnih sati. Dnevnica je 70 maraka i rade u prosjeku deset sati. Emina Subašić (18) iz Kerepa kod Gradačca kaže da je teško biti berač te da sve zavisi od gazde do gazde.

I dok otkupljivači muku muče zbog izvoznih procedura, pa šljiva danima ostaje u hladnjačama, nezadovoljni su i proizvođači. Niska otkupna cijena, manjak radne snage, tržni viškovi. Raif Čolić je najveći proizvođač šljive na području Gradačca. U svojim voćnjacima ima 230 dunuma zasada šljive. Ove godine za izvoz je ubrano oko 425 tona šljive sorti čačanska rana, čačanska ljepotica i stelnej.

- Poteška je godina za plasman šljive. Kada rodi, teško je plasirati, kada ne rodi, opet je teško, jer valja namiriti troškove proizvodnje. Nisam nezadovoljan prinosom na 23 hektara, može se raditi i zaraditi. Malim proizvođačima je teže, ali i oni nađu put da prodaju tržne viškove. Iako je dobro rodila, upitan je njen plasman zbog brojnih procedura koje usporavaju otkupljivače da je dostave na strano tržište. Oni šljivu otkupljuju i lageruju, ali teško ide s izvozom - kaže Čolić.

Tržišni viškovi

Da problema u plasmanu tržnih viškova ima kako na domaćem tako i inozemnom tržištu, potvrdio je i Edvin Taletović, direktor Proizvođačko-marketinške grupacije “Voće i povrće” (PMG-VIP) iz Gradačca.

- Sve je poskupjelo, a cijena je ostala ista ili niža u odnosu na prethodnu godinu. Proizvođači se s pravom žale na nisku cijenu otkupa. Država bi se trebala više uključiti kako bi olakšala i proizvođačima i izvoznicima. Teško je ući u velike tržne centre. Imamo problem s carinjenjem i čekanjem na granici - ističe Taletović.

Gdje se izvozi

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2023. godini bosanskohercegovačke šljive najviše je izvezeno na tržište Njemačke, i to 3.279 tona, u vrijednosti od 7 miliona KM, slijede tržišta Austrije, Slovenije, Češke Republike i Poljske. Podaci s terena od proizvođača govore da je urod šljive ove godine udvostručen i očekuje se rekordna izvozna godina.