Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošle sedmice ojačao prema košarici valuta četvrtu sedmicu zaredom, pri čemu je prema jenu nakratko testirao i ključni psihološki nivo od 145 jena, dok tržišni sudionici važu kako će se u budućnosti Fed postaviti oko ključnih kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji prati kretanje američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,83 posto, na 102,85 bodova. Pritom je kurs dolara prema evropskoj valuti oslabio 0,66 posto, pa je cijena eura krajem sedmice bila 1,0944 dolara. Dolar je poskupio i prema japanskom jenu, za 2,2 posto, na 144,96 jena.

Dolarov indeks se od sredine jula, kada je pao na najnižu razinu u zadnjih 15 mjeseci, oporavio za 2,9 posto. Otada su podaci, naime, ukazali na usporavanje rasta inflacije, čime su na tržištu porasla očekivanja da Fed više neće podizati kamatne stope s trenutnog raspona od 5,25 do 5,5 posto.

"Sada očekujemo meko prizemljenje za američku ekonomiju"

Tržišni sudionici sada procjenjuju da su šanse da Fed neće na svom idućem zasjedanju u septembru dizati kamatne stope na visokih 88,5 posto, unatoč podatku objavljenom u petak da je inflacija mjerena proizvođačkim cijenama u julu dosegnula 0,8 posto, ubrzavši s junskih 0,2 posto. No, veća je enigma kada će početi i za koliko spuštati troškove zaduživanja.

- Sada očekujemo meko prizemljenje za američku ekonomiju, a ne blagu recesiju koju smo prethodno predviđali. No, dok tržište podrazumijeva da će iduće godine doći do smanjivanja Fedovih kamatnih stopa za između 120 i 160 baznih bodova, mi očekujemo za svega 75 baznih bodova. Jednostavno je manje razloga da se Fed brzo okrene ka smanjenju stopa u 2024. u uvjetima rasta BDP-a i niske nezaposlenosti - naveo je u bilješci klijentima Majkl Gejpen (Michael) Gapen, ekonomist u Bank of America.

Tržišta su oprezna i zbog toga što je Kina prošle sedmice i službeno ušla u deflaciju, izvijestivši o prvom padu indeksa potrošačkih cijena na godišnjem nivou od februara 2021. te daljnjem padu proizvođačkih cijena, 10. mjesec zaredom. Kina je tako prva u grupi G20 koja je izvijestila o međugodišnjem padu potrošačkih cijena, s obzirom na to da je Japan zadnji put zabilježio pad potrošačkih cijena u avgustu 2021.

Strah od moguće intervencije

Jačanje kursa dolara posebno je bilo izraženo prema japanskoj valuti, pa je kurs dolara u petak poslijepodne dosegnuo nakratko i 145,03 jena za dolar, što je njegova najviši nivo od 30. juna.

Premašivši ključni psihološko nivo od 145 jena za dolar, ponovno se do kraja trgovanja spustio ispod nje, jer trgovci strahuju oko moguće intervencije japanskih monetarnih vlasti. Posljednji put one su intervenirale u rujnu lani, kada je dolar premašio 145 jena, a tada je ministarstvo financija kupovalo jene da oslabi dolar.

Tečaj jena pada jer investitori procjenjuju da je ranija odluka japanske centralne banke da dopusti rast prinosa po državnim obveznicama ustvari samo kupnja vremena kako bi još neko vrijeme zadržala negativne kamatne stope, a ne najava stvarnih promjena ultra-popustljive japanske monetarne politike.