Okruglim stolom na temu „Jaki bubrezi“ u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu obilježen je Svjetski dan bubrega. 

Tim povodom emitovan je kratki edukativni film, te su održana stručna predavanja s posebnim akcentom na prevenciju i praćenje riziko faktora nastanka bubrežnih oboljenja.

Prisutnim ljekarima i medicinskom osoblju obratili su se direktorica Dijagnostičkih disciplina KCUS-a prof.dr Sabina Prevljak, u svojstvu zamjenice VD Generalne direktorice, direktor Discipline za nauku i nastavu, prim.dr Sanko Pandur, šef Klinike za nefrologiju KCUS-a i predsjednik Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u Bosni i Hercegovini, prof.dr Damir Rebić i šefica Klinike za hemodijalizu, prim.dr Amela Bećiragić, doc.dr Aida Hamzić – Mehmedbašić i prim. dr. sci. med. Aida Ćorić.

Jačanje svijesti 

Prof.dr Sabina Prevljak istakla je da je KCUS otvoren za svaki vid saradnje i aktivnosti koje doprinose jačanju svijesti o prevenciji bubrežnih i drugih oboljenja, kao i značaju doniranja organa.

- Danas smo ovdje kako bismo dali doprinos jačanju svijesti o bubrežnim oboljenjima, s posebnim akcentom na moguće riziko faktore. Danas smo ovdje i da izrazimo našu podršku i solidarnost svim oboljelim ali i članovima njihovih porodica, sa kojima zajedno prolaze sve nedaće na putu do izliječenja. Nažalost, u našoj zemlji još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o doniranju organa. Klinički centar ima spremne stručne multidisciplinarne timove, medicinsku opremu i sve uslove za izvođenje transplantacija. Problem je nedostatak organa, odnosno donora. Ovo je pitanje na kojem svi zajedno moramo raditi mnogo više“ – kazala je prof. dr. Prevljak.

Peti uzrok smrti 

Prema projekcijama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), hronična bolest bubrega 2040. godine će biti peti uzrok smrti u svijetu, što će predstavljati globalni problem očuvanja ukupnog zdravlja.

Prof. dr Damir Rebić istakao je da veliki broj pacijenata godinama živi sa nekim od bubrežnih oboljenja, a da toga nisu ni svjesni. Zvanična istraživanja govore da tek 10 posto bubrežnih bolesnika zna da ima hroničnu bolest bubrega.

- Određena bubrežna oboljenja ne daju nikakve simptome, sve do kasnog stadija kada bubrezima počinje zatajivati funkcija. Moguće je da pacijent ima samo 10 posto djelotvornog bubrega kada se pojave prvi simptomi. S toga je od neprocjenjivog značaja prevencija i zdrav način života. Udruženje ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u Bosni i Hercegovini zajedno sa Klinikom za nefrologiju KCUS-a i ostalim nefrološkim centrima u našoj zemlji aktivno radi na podizanju svijesti o značaju prevencije nastanka bubrežnih oboljenja, kroz zdrave životne navike i redovne ljekarske kontrole“ – izjavio je prof. dr Rebić.

Značajan iskorak 

U proteklih 18 mjeseci, Klinika za nefrologiju KCUS-a napravila je značajan iskorak u razvoju programa transplantacije bubrega, sa uspješnih 27 transplantacija bubrega. Realiziran je i program edukacije i stručnog usavršavanja osoblja, te je uspostavljena saradnja sa eminentnim transplantacionim centrima Evrope.

Prema riječima šefice Klinike za hemodijalizu KCUS-a, prim.dr Amele Bećiragić na Klinici za hemodijalizu KCUS-a zbrinjavaju se pacijenti u terminalnom stadiju hronične bubrežne bolesti i pacijenti sa akutnom bubrežnom povredom, te se pruža usluga liječenja plazmaferezom. Dijalize se rade u četiri smjene, na 57 hemodijaliznih aparata.