RIJEČ STRUČNJAKA

Australija će zabraniti djeci pristup društvenim mrežama: Korak u pravom smjeru, ali u BiH potreban dodatni oprez

Algoritmi društvenih mreža često favoriziraju sadržaje koji mogu pojačati osjećaj nesigurnosti, izolacije ili neadekvatnosti među mladima

Opasnosti društvenih mreža. Thinkstock

Alen Bajramovic

prije 6 dana

Australija bi mogla postati prva zemlja u svijetu koja će do kraja godine pripremiti prijedlog zakona kojim će pristup društvenim mrežama biti zabranjen djeci do 16 godina. 

Najavio je to australijski premijer Entoni Albaneze (Anthony Albanese), uz obrazloženje da društvene mreže štete djeci. Iz Ministarstva komunikacija su pojasnili da bi se zabrane odnosile na platforme Instagram, Facebook, TikTok i Twitter, a vjerovatno i na Youtube.

Korak u pravom smjeru

Društvene mreže i u BiH često se pominju kao prostor u kojem najmlađi često prave pogrešne korake. Upravo tamo se dogovaraju navijački obračuni, dojave bombi, različiti izazovi koji završavaju i tragedijama. 

Nakon terorističkog napada u Bosanskoj Krupi, sličnu inicijativu pomenuo je i ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, koji je upozorio na porast broja terorističkih napada u svijetu čiji izvršioci su maloljetnici između 13 i 18 godina, koji su radikalizirani uglavnom putem društvenih mreža.

IT ekspert iz Štutgarta Senad Redžić kaže da ovakve odluke, na prvi pogled, izgledaju kao korak u pravom smjeru, posebno uzimajući u obzir rastuće probleme mentalnog zdravlja mladih i rizike koje donose društvene mreže.

Redžić: Ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje. Facebook

- Istraživanja Američke psihološke asocijacije pokazuju da društvene mreže značajno doprinose povećanju depresije i anksioznosti kod tinejdžera. Algoritmi društvenih mreža često favoriziraju sadržaje koji mogu pojačati osjećaj nesigurnosti, izolacije ili neadekvatnosti među mladima, što može ostaviti ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje. Upravo iz tih razloga, sasvim je razumljivo zašto bi vlasti željele smanjiti izloženost djece ovim štetnim utjecajima – kaže Redžić.

S druge strane, postavljaju se pitanja efikasnosti ovakvih mjera i hoće li one izazvati dodatne probleme, posebno u pogledu zaštite privatnosti. Redžić pojašnjava da provjera starosti zahtijeva dijeljenje ličnih podataka kompanijama koje upravljaju društvenim mrežama, što otvara prostor za njihovu zloupotrebu. Osim toga, iskustva su pokazala da nakon zabrana mladi traže alternativne načine pristupa sadržajima s kojih su isključeni.

Velika prijetnja

- Mlađe osobe koje žele nastaviti koristiti društvene mreže lako mogu naći zaobilazne puteve, poput korištenja VPN-ova ili lažnih profila. Još opasnije, mogli bi pribjeći manjim, slabije kontrolisanim platformama koje su znatno opasnije. Takve platforme su često mjesta na kojima cvjetaju ekstremističke ideje, cyber-bullying, kriminalne aktivnosti i radikalizacija. Ovakva okruženja predstavljaju daleko veću prijetnju od sadržaja na popularnim platformama koje su, barem u određenoj mjeri, podložne regulaciji i nadzoru – ističe Redžić.

Zato poziva na oprez, posebno kod eventualnog uvođenja ovakvih zakona u BiH, jer su mladi u našoj zemlji već izloženi sadržajima koji ih potiču na riskantne i agresivne aktivnosti.

- Ovakva inicijativa može biti koristan korak, ali samo ako se provede pažljivo i uz dodatne mjere zaštite i edukacije. Uvođenje zabrane mora uključivati širu društvenu strategiju, gdje će se kroz edukaciju omogućiti mladima i njihovim roditeljima da bolje razumiju digitalne rizike i sigurnije se ponašaju na internetu. Ovo nije samo tehničko, već i pitanje odgovornog roditeljstva i pružanja zdravog okruženja mladima. BiH bi morala pažljivo analizirati moguće posljedice i osigurati da mladi ne budu gurnuti na opasnija mjesta na internetu. Naša odgovornost je da im omogućimo siguran digitalni prostor za učenje, rast i razvoj, kao i svijest o svim potencijalnim rizicima modernog online svijeta – ističe Redžić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.