Iako je broj dolazaka koje su vlasti zabilježile posljednjih godina u porastu, od maja do kraja septembra ove godine prema službenim podacima primjetan je blagi pad dolazaka.
U ovom vremenskom razdoblju registrirano je 19.817 dolazaka, u odnosu na 25.174 u istom razdoblju prošle godine.
Kako za Fenu navode iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), značajna postignuća i povećanje nadležnosti vlasti u posljednjem periodu omogućili su bolju integraciju migracija kao fenomena u upravljanje državom.
Prema podacima od sredine ovog mjeseca, Služba za poslove sa strancima BiH u četiri privremena prihvatna centra evidentirala je ukupno 1.320 osoba, među kojima su novoprijavljena i ranije prijavljena i koji su se vratili po pomoć. U privremenim prihvatnim centrima najviše je državljana Sirije (32 posto), Afganistana (24 posto) i Maroka (16 posto), a slijede Egipat i Alžir. Podaci razvrstani po spolu i godinama pokazuju da je u strukturi onih koji borave u prihvatnim centrima 76 posto samaca, 8 posto odraslih u porodicama, 4 posto djece u porodicama, 13 posto maloljetnika bez pratnje i 1 posto žena koje su same u pokretu.
-Zapravo, realnost migracija na Zapadnom Balkanu se brzo mijenja, ne samo zato što su partneri sa Zapadnog Balkana, uz podršku EU i IOM-a, napravili ogromne korake ka dobro upravljanoj migraciji, već i zato što se migracija počinje uočavati kao potencijal za rast. Broj radnih migranata koji dolaze u regiju je u porastu (više od 83.000 radnih dozvola je izdano 2022. godine u zemljama Zapadnog Balkana) i poslodavci traže podršku IOM-a da smanje postojeće barijere za nesmetano zapošljavanje novih talenata. Sada više nego ikad postoji potreba da se fokus prebaci na dugoročniji pristup migraciji i da se migracija posmatra ne samo kao potencijalni sigurnosni izazov ili hitna situacija koju treba izbjeći, već i što je najvažnije – kao razvojna poluga za regiju. Različite vještine i iskustva koja migranti donose mogu doprinijeti društvenom i ekonomskom razvoju migrantskih zajednica i zajednica domaćina, kao i zajednica koje migranti napuštaju, ističu iz IOM-a.
Navode da nastavljaju podržavati vlasti BiH u pružanju humanitarne pomoći migrantima. IOM, kroz sredstva Evropske unije i drugih donatora i u koordinaciji sa SFA, pruža direktnu pomoć kao što su smještaj, prehrambeni i neprehrambeni artikli, pristup vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama, kao i pomoć u zaštiti, uključujući upućivanje na specijalizirane usluge. Osim toga, IOM, u koordinaciji sa SFA, raspoređuje mobilne timove koji pružaju podršku migrantima u tranzitnim mjestima. IOM će također nastaviti podržavati izgradnju institucionalnih kapaciteta za provjeru, registraciju, upućivanje i pomoć ugroženim osobama, uključujući povratak u zemlje porijekla svih onih koji se žele vratiti.
