Šefica Odjela za očuvanje prirode i biodiverziteta u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma FBiH Zineta Mujaković ističe da je u Bosni i Hercegovini, unatoč činjenici da je zemlja sa mnogo prirodnih i kulturnih vrijednosti, procent zaštićene teritorije veoma mali. Pojašnjava da odluka o proglašenju područja zaštićenim ovisi od lokalne zajednice i dugih procedura prilikom proglašenja zaštićenih područja. Pojednostavljenje bi moglo uslijediti usvajanjem zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode.

Mujaković precizira da je, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode koji je na snazi od 2013. godine, područje moguće proglasiti zaštićenim uz suglasnost općinskih vijeća.

- Sve godine unazad, od formiranja Federalnog ministarstva okoliša i turizma, pokušavali smo i dosad uspjeli da proglasimo samo jedan nacionalni park - 'Nacionalni park Una', 2008. godine. Naše zalaganje nije tu stalo, 2016. smo pokušavali da zaštitimo pet novih područja - Livanjsko polje, planina Zvijezda, Bjelašnica-Treskavica-kanjon Rakitnice, Botaničko-floristički rezervat Mediteranetum Neum i Pećinski sistem Vjetrenica gdje smo uspjeli zajedničkim zalaganjem svih nivoa vlasti samo proglasiti Vjetrenicu zaštićenom sa dijelom Popova polja. Sad je Vjetrenica prvo prirodno samostalno dobro upisano na UNESCO-ov Registar svjetske prirodne baštine. Za ostala četiri nismo dobili saglasnost općinskih vijeća - naglasila je Mujaković u razgovoru za Fenu.

Ona kaže da je najveći problem to što se trenutno dupliraju procedure pa pojašnjava da neko područje, da bi se proglasilo zaštićenim, mora biti predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom.

- A za prostorno plansku dokumentaciju potrebna je suglasnost općinskih vijeća. Tako mi ponovno tražimo suglasnost općinskih vijeća, za proglašenje odnosno donošenje zakona o proglašenju nekog zaštićenog područja - naglasila je.

Mujaković ističe da su novim zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode predviđena pojednostavljenja procedura proglašenja zaštićenih područja. Po tome bi, kako je kazala, bila potrebna mišljenja općinskih vijeća (nakon što se već dobije suglasnost za prostorne planove) i općinsko ili gradsko vijeće može odlukom proglasiti zaštićeno područje uz saglasnost resornog ministarstva 'bez zakona o proglašenju čija je procedura, uvjerili smo se, duga i troma'.  

- Pokrenuli smo aktivnosti za izradu stručnog obrazloženja zakona o proglašenju zaštićenog područja Prenja i ekonomske evaluacije tog prostora. Ne mogu reći da li će to biti nacionalni park ili neki niži nivo zaštite jer to ćemo zaključiti iz stručnog obrazloženja, koje budu radili naši eksperti. Nadam se da će što prije biti usvojen zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode i da ćemo što prije imati pojednostavljenu proceduru donošenja novih odluka ili zakona o proglašenju zaštićenih područja. Ne kažem da isključujemo lokalnu zajednicu, oni su naš partner i isključivo zajedno možemo raditi na svemu što smo i dosad pokušavali, ali nadam se da će sve biti jasnije, efikasnije i brže - naglasila je.

Kako je kazala, očekuju da će zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode biti usvojen do kraja godine.

Mujaković ističe da je za Federalno ministarstvo okoliša i turizma veoma važno povećanje zaštićene teritorije u Federaciji BiH. To je, kaže, u fokusu rada Federalnog ministarstva okoliša i turizma i ministrice Nasihe Pozder te je 'potrebno zajedničko djelovanje svih nas u cilju zaštite prirodnih resursa i proglašenja novih zaštićenih područja'.

- Trenutno svjedočimo da smo doprinijeli proglašenju dva nova zaštićena područja u Posavskom kantonu (Bara Starača i bara Tišina), ali se naše zalaganje nastavlja. Finansiramo i sufinansiramo izrade stručnih obrazloženja za proglašenje novih zaštičenih područja (Prenj, Plivska jezera, Okresanica na planini Majevici, Mokra Megara i Martinski Vis itd) i to na području cijele Federacije BiH - kazala je.

Ona je naglasila da se Ministarstvo aktivno zalaže za stvaranje održivih rešenja, te da je saradnja između vladinog i nevladinog sektora veoma važna za očuvanje okoliša u Bosni i Hercegovini.

- Imamo izuzetnu bioraznolikost, ali je trebamo i zaštititi. Usvajanjem Federalne strategije zaštite okoliša 2022. - 2032. stvoreni su povoljniji uvjeti za implementaciju održivih energetskih projekata, projekata za ublažavanje klimatskih promjena, zaštite biodiverziteta i očuvanja ne samo zaštićenih područja nego prirodnih i kulturnih vrijednosti i izvan tih zaštićenih područja - naglašava Mujaković.

U Bosni i Hercegovini ima samo nešto više od tri posto zaštićenih prirodnih područja, a globalni cilj je bio do 2020. godine da se zaštiti 17 posto. Trenutno, u skladu sa novim Cilj 3. Kunming-Montreal globalnog okvira za biodiverzitet koji je usvojilo 196 zemalja potpisnica Konvencije o biološkoj raznovrsnosti Ujedinjenih nacija, cilj jeste da se očuva najmanje 30 posto kopna, slatke vode i okeana na globalnom nivou.

- To pokazuje koliko se zapravo daleko od tog cilja i koliko je potrebno da se podrobnije radi na toj problematici, da se razvija adekvatan pravni okvir u tom kontekstu, ali i da se radi na edukaciji ljudi o tome zašto je važno, područja koja trebaju da budu zaštićena, proglasiti zaštićenima - naglasila je Mujaković.