NA DANAŠNJI DAN

Mehmed Meša Baždarević, živa legenda bh. fudbala, slavi 64. rođendan

Danas je subota, 28. septembar/rujan 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 95 dana

N/FS BiH

I. P.

28.9.2024

Na današnji dan 1960. godine, u Višegradu je rođen Mehmed Meša Baždarević, živa legenda bh. fudbala. Nedugo zatim, njegova porodica doselila se u Sarajevo. Meša je počeo trenirati fudbal 1969. godine i već kao sedamnaestogodišnjak postao prvotimac FK Željezničara čiji je dres s velikim uspjehom nosio narednih deset godina. Bio je kapiten i vođa jedne od najboljih generacija u historiji kluba. Zajedno s trenerom Osimom, bio je glavni oslonac u genijalnom timu koji je u nezaboravnom polufinalu tadašnjeg Kupa UEFA, nesretno ispao od mađarskog Videotona.

U toj sezoni, Meša je proglašen najboljim fudbalerom Jugoslavije. Bio je vladar sredine terena, organizator igre i razbijač protivničkih napada – čovjek koji je početkom osamdesetih godina u gradu Sarajevu predstavljao svojevrsnu ikonu svih ljubitelja fudbala. Za Željezničar je odigrao više od 300 utakmica, postigavši pritom nešto manje od 100 golova.

Nakon odlaska iz domaćeg fudbala, karijeru je gradio u Francuskoj, igrajući za Sošo i Nimes. Posebno veliki trag ostavio je u Sošou, gdje i danas ima status legende.

Rekorder je po broju nastupa u svim državnim selekcijama. Za ''A'' reprezentaciju je odigrao 54 utakmice i postigao 4 gola. Poslije sticanja nezavisnosti naše zemlje, predvodio je fudbalsku reprezentaciju u njenim samim počecima. Ostat će upamćen i kao prvi kapiten Bosne i Hercegovine.

Od aktivnog igranja oprostio se 1998. godine, nakon čega se posvetio trenerskoj karijeri. Znanje koje je stekao kao fudbaler, izuzetno uspješno prenosi i na nove generacije fudbalera koje pod njegovim vodstvom postižu zapažene rezultate. Skromni francuski drugoligaši, Istres i Grenoble, pod njegovi su vodstvom ostvarili plasman u najjaču francusku ligu, dok je tuniskog ligaša Etoile du Sahel, doveo do finala afričke Lige prvaka.

Konfučije. Kurir.rs

Rođen Konfučije, kineski filozof

551. pr. n. e. - Rođen Konfučije, kineski filozof i socijalni reformator čija su učenja bila i ostala vrlo značajna širom Istočne Azije. Bio je jedan od prvih privatnih učitelja u kineskoj historiji. Najznačajniji je njegov etički sistem vrijednosti, koji je bio temelj kineske državnosti i socijalne misli tokom cijelog feudalnog razdoblja. Razvojem feudalizma tokom Han dinastije u Kini njegova je filozofija instrumentalizirana s ciljem učvršćivanja carske vlasti.

1573. – Čuveni italijanski slikar Karavađo (Caravaggio), koji je radio u Rimu, Napulju, na Malti i na Siciliji između 1593. i 1610. godine, rođen je na današnji dan. Bio je začetnik baroknog slikarstva i prvi pravi slikar ovog pravca. Još za njegova života smatrali su ga tajanstvenom, začuđujućom, buntovnom i opasnom osobom. Na umjetničku scenu Rima stupio je 1600. godine i otada je uvijek imao naručitelja i zaštitnika te dobro prodavao svoja djela. Iako za života izrazito slavan i utjecajan, Karavađo je skoro bio potpuno zaboravljen stoljećima nakon smrti. Tek je u 20-om stoljeću prepoznat njegov utjecaj na razvoj zapadne umjetnosti.

1803. - Rođen francuski pisac Prosper Merime (Mérimée), koji se odlikovao uglađenim i konciznim stilom, čije su novele "Karmen" i "Kolomba" inspirisale njegovog sunarodnika Žorža Bizea (Georges Bizet) da komponuje opere. Ostala djela: historijski roman "Hronika vremena Šarla Devetog", novele "Mateo Falkone", "Zauzimanje utvrđenja", "Tamango", "Etrurska vaza", "Lokis", pozorišne scene "Seljačka buna".

1891. - Umro američki pisac Herman Melvil (Melville), autor romana "Mobi Dik", oštrouman kritičar sebičnosti i komercijalizacije američkog društva, pri čemu je majstorski koristio simbole i alegoriju. Ostala djela: "Tajpi", "Omu", "Bili Bad".

1895. - Preminuo francuski hemičar i biolog Luj Paster (Louis Pasteur), pronalazač vakcina protiv bjesnila, antraksa i crvenog vjetra. Otkrio je i da se hrana može konzervisati sprečavanjem razmnožavanja bakterija, zahvaljujući čemu je razvijen postupak nazvan "pasterizacija". Osnovao je mikrobiologiju i stereohemiju i organizovao 1888. čuveni institut u Parizu, nazvan njegovim imenom.

1914. - Umro srbijanski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović Mokranjac. Muziku je studirao na Velikoj školi u Beogradu i na konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, a po povratku u domovinu osnovao je Srpsku muzičku školu i Beogradski gudački kvartet. Djela: "Rukoveti, 1 -15", "Primorski napjevi", "Kozar", solo pjesma "Lem-Edim", scenska muzika za "Ivkovu slavu", crkvena muzika "Opelo", "Akatist Bogorodici", "Liturgija".

Marčelo Mastrojani. Olivergrand.com

Rođen italijanski filmski glumac Marčelo Mastrojani

1924. - Rođen italijanski filmski glumac Marčelo Mastrojani (Marcello Mastroianni), jednako uspješan kao komičar, romantični heroj, dramski glumac, ljubavnik i tumač rola u filmovima hermetičnog intelektualizma. Filmovi: "Djevojke sa Španskog trga", "Hronika o siromašnim ljubavnicima", "Bijele noći", "Sladak život", "Razvod na italijanski način", "Noć", "Porodična hronika", "Osam i po", "Privatan život", Leo posljednji", "Miris žene".

1932. - Muhamed Kondžić, bosanskohercegovački književnik, rođen je na današnji dan. U Derventi je završio osnovnu i srednju školu, dok je Filozofski fakultet, Odsjek jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatskog jezika, završio u Sarajevu. Nakon studija radio je kao prosvjetni radnik i novinar u Derventi, Prnjavoru, Slavonskom Brodu, Tuzli i Travniku. Potom se doselio u Zenicu i pisao za ”Oslobođenje” i “Našu riječ”. Godine 1976., bio je osuđen na četiri i po godine zatvora zbog članka u novinama “Naša riječ”, a tokom služenja kazne sin mu je poginuo u saobraćajnoj nesreći, a supruga izvršava samoubistvo. Dana 22. oktobra 1994. godine, spalio je svoje knjige pred Općom bibliotekom u Zenici, izuzev djela "Žive muke". U to vrijeme mediji su prenosili da se radilo o protestu zbog stradanja građana BiH u ratu, ali poslije se ispostavilo da je Kondžić time reagirao na svoj status i odnos države prema njemu i drugim kolegama književnicima. Radio je u Muzeju grada Zenice, pa zatim u Centru za kulturu. Umro je 7. oktobra 1996. u Zenici.

1934. - Rođena francuska filmska glumica Brižit Bardo (Brigitte Bardot), najveći filmski seks simbol, koja je stekla nezapamćenu popularnost otkrivajući ženske čari više nego ijedna glumica ranije. Karijeru je prekinula relativno rano - mnogi smatraju mudro, jer bi joj u poznijim godinama skroman glumački kvalitet bio nepouzdan oslonac. Filmovi: "I Bog stvori ženu", "Žena i njena igračka", "U slučaju nesreće", "Istina", "Babet ide u rat", "Privatan život", "Prezir", "Odmor ratnika", "Parižanka", "Viva Marija".

1966. - Umro francuski pisac Andre Breton, koji je u psihoanalizi tražio sredstvo za otkrivanje istine i pokušao da je u prvom i drugom "Nadrealističkom manifestu" - 1924. i 1930. primijeni na umjetnost, stvorivši teorijsku osnovu nadrealizma. Djela: "Nadrealistička revolucija", "Nađa", "Sjaj zemlje", "Izgubljeni koraci", "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i slikarstvo".

2003. - Preminuo američki filmski režiser Elija Kazan (Elia), dobitnik nagrade Američke filmske akademije za životno djelo. Njegovih sedam filmova dobilo je čak 20 Oskara u raznim kategorijama, uključujući dva za režiju. Filmovi: "Džentlmenski sporazum" (Oskar), "Na dokovima Njujorka" (Oskar), "Istočno od raja", "Sjaj u travi", "Viva Zapata", "Bumerang", "Panika na ulicama", "Bejbi Dol", "Divlja rijeka", "Amerika, Amerika", "Posjetioci", "Tramvaj zvani želja".

2018. - Umro Predrag Ejdus, srbijanski glumac i profesor glume. U pozorištima širom nekadašnje Jugoslavije — u Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Zagrebu, u Nemačkoj, Francuskoj, Kanadi, SAD, Mađarskoj, Švajcarskoj — odigrao je 150 dramskih uloga. Snimio je više od 50 filmova, televizijskih drama i serija. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.