Centralna izborna komisija BiH u periodu prije početka izborne kampanje, za preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa te plaćenju političku promociju izrekla je više od 200 hiljada maraka kazni. Inače, predviđene su kazne od 3 hiljade do 30 hiljada maraka. Problem je što dosadašnje kazne stranke nisu odvratile od kršenja zakona. Može li se to promijeniti, pitaju iz BHRT-a.

Društvene mreže za promociju političkog narativa i programa postale su primamljive za mnoge kandidate na ovogodišnjim lokalnim izborima. Stoga su društvene mreže i internet platforme bile pod budnim okom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Izrečeno je 59 sankcija, a sporni sadržaj sa mreža, od 25, uklonilo je njih 18. Da svoj promo preuranjenje kampanje ukloni, CIK je naredio i ministru unutrašnjih poslova Federacije BiH Rami Isaku, te izrekao kaznu od 6.000 maraka.

- Od momenta kada smo obaviješteni da skinemo spot mi smo imali roka 8 dana da skinemo spot, mi smo skinuli spot, nije tačno da nije skinut. Imali smo obavezu da platimo kaznu. ( spot postoji na yuotubu?) tako je ali vi na YT imate mogućnost da skinete spot i da vratite, ne piše da se izbriše - kazao je ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak.

Nisu odvraćajućeg karaktera

Jasno je - novčane kazne za političare nisu odvraćajućeg karaktera i da su za njih preniske. CIK BIH nikome nije izrekao maksimalnu kaznu od 30 hiljada maraka. Izmjenama Izbornog zakona BiH predviđeno je i da se ukloni ime kandidata sa kandidatske liste i poništi ovjera političke stranke. I uprkos sankcijama, opet se ne poštuju zakoni Bosne i Hercegovine. I ovaj Isakov odgovor trebao bi biti jasna poruka nadležnima da do u detalje moraju propisati sankcije, inače nemaju smisla. 

- Ja mogu sve jer imam moć, jer imam fotelju, a vi nećete moći, to je najgora poruka koja se moze poslati. Tako da bi trebalo u narednom periodu, dok se ovo sve završi, dopuniti, izmijeniti Izborni zakon BiH, možda predvidjeti neke nove sankcije jer čak i sa onom najtežom sankcijom da se kod višestrukih povratnika primjenjuje se i ta vrsta sankcija – poništavanje ovjere na učešće na izborima, jer vidimo da su mnogi rekli da nije njima nikakav problem plaćati novčane kazne - rekao je predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom".

Veliki su problem male sankcije, smatraju u Koaliciji Pod lupom. Jer višestuki povratnici u kršenju izbornog zakona, mogli su, navode, biti kažnjeni i do 12 puta više. Sankcije ih moraju boliti, poručuju kako bi prestali kršiti zakon. Iako je CIK BiH zaprimio više od 1400 prigovora, nevladin sektor im spočitava da ne sankcionišu odgovorne, prvenstveno za zloupotrebu javnih resursa.

- Mislim da razumijete zašto, kada spomenem toliki broj prigovora, mi imamo pravni odjel u kojem trenutno sjedi 5 pravnika prema tome to nije dovoljno za procesurianje, a nastojimo sve postići u rokovima i moramo tražiti prioritete ,ali ne mogu da prihvatim optužbe da CIK ne radi i da bilo koga štiti - kazala je predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.

Politička atmosfera

I da li je onda realno očekivati nove, dodatne izmjene izbornog zakona Bosne i Hercegovine u ovakvoj političkoj atmosferi koje bi značile mnogo oštrije kazne? Naročito, jer same izmjene zavise od volje i dogovora političara.

- Pa bili smo djeca i nikad nismo brali onaj prutić koji najviše boli, neće oni nikad izglasati zakon koji če da odsječe granu na kojoj sjede i neće nikad izglasati zakon koji će da ih pošalje u zatvor i pravo je čudo što su ikada otvorili državni zatvor, jer će pojedini tamo da završe - navodi sociolog Vladimir Vasić.

A ukoliko brojne političare ne bole novčane kazne i ne žele pooštravati sankcije, trebali bi razmisliti o tome da su birači ti koji imaju moć sankcija - 6. oktobra. Jer politički komfor može biti uzdrman glasom građana.