Sve češći su obračuni migranata na teritoriji Bosne i Hercegovine. Iako migrantska kriza nije na nivou njenih početaka i njihov broj je manji nego prije nekoliko godina, migrantska ruta kroz BiH se i dalje koristi, što predstavlja sve veće sigurnosne izazove.
U ponedjeljak se u sarajevskom naselju Stup desio obračun migranata, a onda i ubistvo.
Nisu stale
Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa za „Avaz“ kaže da se u četiri privremeno-prihvatna centra trenutno borave 1.693 migranta, od toga je većina u KS, tačnije 1.168.
- Migracije nisu stale, i dalje je aktivna balkanska ruta, a u posljednje vrijeme je aktuelan sigurnosni problem, što pokazuju i posljednji događaji u Sarajevu. Očito je da migranti koji dolaze iz različitih zemalja, poput Afganistana, Sirije, Maroka, Pakistan i druge, očito nisu u dobrih odnosima – ističe Laketa.
Laketa naglašava da najviše zabrinjava pojava kriminalnih grupa među migrantima.
- Najčešće se radi o državljanima Afganistana. Tu se, nažalost najčešće radi i o oružanim grupama, a oni su aktivnostima Srbije prema Mađarskoj povukli iz Srbije i dio je prešao u BiH. Ti migranti se bave ilegalnim prebacivanje migranata preko granica i to je postao unosan posao, a čim se radi o unosnom poslu, odmah dolazi i do sukoba, ali i onog što se desilo u Zvorniku – pojašnjava Laketa.
Dalje pojašnjava da sve agencije i institucije rade u skladu sa zakonom, no najveći izazov predstavlja to što se ne može otkriti identitet migranata i da nakon što zatraže azil imaju dvije sedmice u kojima su maltene slobodni jer su kampovi poluotvorenog tipa.
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, ističe da je evidentno da je u porastu iskorištavanje i krijumčarenje migranata.
- Kriminalne organizirane grupe ujedinile su se oko tog posla i to funkcioniše kao da se radi o robi. Oni rade probleme i dešavaju se sukobi između njih. Ono što može malo ohrabrivati to je da je Srbija umanjila migrantskih skloništa i kampove upravo zato što je došlo određenog pada protoka migranata na toj ruti, ali evo vidimo da se migranti krijumčare, to rade organizovane kriminalne grupe - naveo je Hadžović.
Prilika za profit
Naveo je da se BiH mora pozabaviti ovim organiziranim kriminalnim grupama putem nominalne saradnje ili u saradnji sa Interpolom i Europolom.
- Treba stati ukraj krijumčarima koji zarađuju i imaju priliku za profit i ne obraćaju pažnju na ljudska prava izbjeglica, koji su vjerovatno prinuđeni da na ovaj način prelaze granice s obzirom da su putevi teže prohodni. Istraga ne treba ići toliko protiv migranata koliko protiv organizacija koje se bave krijumčarenjem - naveo je Hadžović.
Neće stati
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić je kazao da migracije neće stati.
- Prema informacijama koje mi imamo iz susjednih država su da su one i dalje aktivne i da ima veliki broj ljudi koji će iz Turske krenuti ka zemljama Evropske unije. Međutim, kada je riječ o BiH te brojke su iste i nadamo se da će ostati takve uz neznatan porast ili smanjenje – kaže Nešić.