Na današnji dan 2018. godine, u Banjoj Luci je preminuo slavni bh. bokser Marijan Beneš, jedan od najboljih boksera svih vremena, ne samo u BiH nego u cijeloj našoj regiji. Slovio je za neustrašivog boksera koji je na protivnika jurišao, ne obazirući se na rizik i povrede.

Beneš je rođen u Beogradu 1951. godine, a djetinjstvo je proveo u Tuzli, gdje je, pod utjecajem oca, nastavnika muzike, svirao klavir i violinu. Ipak, sport, odnosno borilačke vještine su ga više privlačile, te je već kao desetogodišnji dječak ušao u bokserski ring i odmah u prvoj borbi pobijedio osam godina starijeg protivnika. Kao šesnaestogodišnjak potpisao je ugovor za banjalučku Slaviju u kojoj je trenirao tokom cijele amaterske karijere.

I amaterski i profesionalni šampion Evrope

Osvojio je devet titula amaterskog prvaka Bosne i Hercegovine, četiri prvaka SFR Jugoslavije i brojne revijalne titule, za šta je odlikovan Zlatnim bedžom “Jugoslavenskog sportskog lista”. Sjajnu amatersku karijeru okrunio je osvajanjem zlatne medalje na Evropskom prvenstvu u boksu 1973. godine, održanom u Beogradu, kada je proglašen najboljim sportistom Jugoslavije.

Nakon Olimpijskih igara u Madridu, kada je zaustavljen u drugom kolu, Beneš je prešao u profesionalce i u martu 1979. godine osvojio titulu evropskog prvaka u verziji Evropske bokserske unije (EBU) u lakoj velter kategoriji, nokautiravši Francuza Žilberta Koena (Gilbert Cohen). Pojas je odbranio četiri puta.

U 394 borbe u karijeri Beneš je pobijedio u njih 309, od toga sedam puta nokautom. Pritom je 26 puta lomio kosti i povrijedio glasnice zbog čega je govorio tiho i sporo. Iz boksa se povukao 1983., poslije teške povrede oka, usljed koje je oslijepio na lijevo oko, a pred kraj života obolio je od Alzheimerove bolesti.

Rođen iranski učenjak Al-Biruni, utemeljitelj indologije

973. - Rođen Abu Rejhan al-Biruni (Rayhan), iranski učenjak i polimat u “islamskom zlatnom dobu”. Nazivaju ga utemeljiteljem indologije, "ocem” usporedne religije i moderne geodezije te prvim antropologom. Al-Biruni je bio dobro upućen u fiziku, matematiku, astronomiju i prirodne nauke, a istakao se i kao historičar, hronolog i lingvist. U matematici je opisao geometrijsku trigonometriju. Njegova knjiga „At-Tafhim” godinama je predstavljala osnovni udžbenik iz matematike. U području geografije je relativno tačno izračunao obim ekvatora, napravio je prvi globus i predstavio podlogu za računanje daljine između mjesta. Izračunao je specifične težine dragog kamenja i metala. U svoje vrijeme bio je izvanredno nepristran pisac o običajima i vjerama različitih nacija, njegova naučna objektivnost stekla mu je titulu al-Ustadh (Majstor) u znak priznanja za njegov izvanredan opis Indije s početka 11. vijeka. Bio je jedan od najvažnijih enciklopedista svog vremena. Napisao je čak 185 naslova – knjiga i traktata o prirodnim i društvenim naukama. Sačuvano je samo 28 djela. Jedan krater na Mjesecu dobio je ime po njemu. Tvrdio je da se planete kreću, što je tek kasnije priznato, i to dugo nakon njegove smrti. Izračunao je udaljenost između pojedinih zvijezda. U djelu o farmakologiji, ponudio je model inovativne podjele lijekova. Zbog njegovih brojnih, detaljnih i urednih istraživanja na polju mjerenja dužine i širine i prikazivanja raznih područja, ali i same zemaljske kugle i njenih geodinamičkih pojava, nazvali su ga osnivačem geodezije. U Iranu se rođendan Al-Birunija slavi kao dan geodetskih inžinjera.

1768. - Francuski pisac i diplomat Francoa Rene Šatobrijan (Francois-Rene de Chateaubriand), sjajan stilista koji je snažno utjecao na francusku književnost, rođen je na današnji dan. Poslije ranjavanja u jednoj bici s pristalicama Francuske revolucije 1792. je emigrirao u Englesku, gdje je ostao do 1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon, 1814., bio je ambasador i šef diplomatije. Povukao se iz politike 1830. poslije Julske revolucije i pada kralja Šarla X. Djela: "Duh hrišćanstva" (čiji su dio kratki romani "Atala" i "Rene"), poema u prozi "Mučenici", "Put iz Pariza u Jerusalim", "Uspomene s onu stranu groba", epopeja o američkim Indijancima "Les Natćez", politički spisi "Hstorijski, politički i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama, razmatranim u odnosu na francusku revoluciju", "O Bonaparti i Burbonima".

1809. - Rođen poljski pisac Julijuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Djela: zbirke pjesama "Poezija" (tri toma), poeme "Anheli", "U Švajcarskoj", "Benjovski", "Čas misli", "Kralj-Duh", drame "Kordijam", "Fantazi", "Mazepa", "Mindove", "Marija Stjuart", "Horštinjski", "Salomejin srebrni san", tragedije "Baladina", "Lila Veneda".

1851. - Andrija Fijan, hrvatski glumac i reditelj, rođen je na današnji dan. U svoju karijeru ugradio je gotovo 500 odigranih uloga širokog raspona, a ostalo je zabilježeno da je bio najbolji hrvatski izvođač Šekspira (Shakespeare). Nastupao je u mnogim djelima tadašnjeg zabavnog repertoara i bio čest partner Mariji Ružički Strozzi. Bio je najistaknutiji predstavnik takozvanog „deklamatorskoga stila” u Hrvatskom kazalištu.

1907. - Umro Edvard Grig (Grieg), norveški kompozitor, pijanist i dirigent. Bio je dirigent filharmonijskog društva u Oslu, gdje je 1871. utemeljio i vodio Musikforningen. Na elementima norveškog folklora izgradio je vlastiti, nacionalno-romantički muzički izraz. Posebno je važan njegov doprinos razvoju postromaničke evropske harmonije. Kao izraziti lirik svoja najbolja djela ostvario je u malim formama - klavirskoj minijaturi i solo-pjesmi.

1908. - Rođen američki filmski režiser Edvard Dimitrik (Edward Dmytryk), autor oporih kriminalističkih filmova i filmova o socijalnim i rasnim problemima u SAD. Filmovi: "Unakrsna vatra", "Zbogom, ljubljena moja", "Plavuša iz Singapura", "Iza izlazećeg sunca", "Daj nam danas", "Žongler", "Mladi lavovi", "Plavi anđeo", "Drvo života", "Pobuna na Kejnu".

Živa muzička legenda Dado Topić slavi 75. rođendan

1949. – Živa muzička legenda Dado Topić, kompozitor, tekstopisac, aranžer, gitarist i rok pjevač, rođen je na današnji dan. Muzikom se počeo baviti u srednjoj školi kao član sastava "Đavolji eliksiri". Kasnije je postao član “Korni grupe”, ali je popularnost stekao sa zagrebačkim sastavom “Time”, koji je osnovao zajedno s Vladimirom Mihaljekom. Nakon raspada “Timea” počeo je solo karijeru, koja traje do danas. Svoj najveći hit, evergrin “Da li znaš da te volim” snimio je 1975., na albumu “Time II”.

1950. - Rođen Aleksandar Berček, bard srbijanskog i jugoslavenskog glumišta. Ostvario je uloge u više od 40 filmova i u brojnim pozorišnim predstavama. Bio je upravitelj Narodnog pozorišta u Beogradu od 21. januara 1993. do 10. maja 1997. godine. Godine 1980., dobio je Zlatnu arenu za ulogu Miška u filmu “Ko to tamo peva”. Nagradu “Pavle Vuisić”, koja se dodjeljuje glumcima za životno djelo, dobio je 2001. godine.

1965. - Umro alzaško-njemački ljekar, filozof, teolog, pisac, muzički historičar, muzičar i humanista Albert Švajcer (Schweitzer), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. Od 1913. do smrti je radio kao ljekar-misionar u bolnici koju je osnovao u francuskoj Ekvatorijalnoj Africi. Djela: "Kultura i etika", "Između vode i prašume", "Autobiografija", "Afričke priče", "Potraga za historijskim Isusom".

1981. - Rođena američka pjevačica Bijonse Džizel Nouls-Karter (Beyoncé Giselle Knowles-Carter), poznatija samo kao Bijonse. Prve veće muzičke uspehe postigla je krajem devedesetih godina dvadesetog veka kao članica grupe “Destiny’s Child”. S tim bendom Bijonse je prodala više od 50 miliona kopija albuma, da bi kao solo izvođač do sada prodala više od 75 miliona primjeraka.

1989. - Umro francusko-belgijski književnik Žorž Simenon (Georges), autor 84 kriminalistička romana u kojima je glavna ličnost izmišljeni inspektor Megre (Maigret), kojima je stekao svjetsku slavu. Ostavio je više od 450 romana, od kojih su najpoznatiji "Lađar", "Noć na raskršću", "Mali doktor" i "Megre postavlja zamku".

2006. - Od uboda raže umro Stiv Irvin (Steve Irwin), australski zoolog, naturalist i televizijska zvijezda, poznat po svom televizijskom dokumentarnom serijalu “Lovac na krokodile”. Preminuo je u 44. godini, snimajući novi serijal naziva “Najopasnije životinje u okeanu”. Bio je prvi čovjek zoološkog vrta “Australia Zoo” u Birvahu, u Kvinslendu.