Na današnji dan 2011. godine, u Sarajevu je u 86. godini preminula Ines Fančović, doajenka bh. i regionalnog glumišta, legenda teatarskog života Sarajeva.

Većinu svoje bogate karijere provela je u Kamernom teatru 55 u kojem je radila od svog dolaska u Sarajevo, 1960. godine. A došla je na nagovor reditelja Jurislava Korenića, osnivača Kamernog teatra 55.

U gradu u kojem je dočekala posljednje dane svog života, boravila je i tokom agresije na našu zemlju. Iako je imala priliku, odbila je napustiti Sarajevo, grad kojem je poklonila sebe.

- Iako sam rođena Šibenčanka, Sarajevo sam odmah zavoljela - rekla je Ines jedne prilike.

U karijeri je glumila i u seriji “Velo misto”, brojnim predstavama Harisa Pašovića, igrala je u "Čekajući Godoa" Susan Sontag, seriji “Memoari porodice Milić”...

Umro Matija Divković, najznačajniji franjevac u historiji BiH

1631. - Umro Matija Divković, najpoznatiji i najznačajniji franjevac u historiji BiH, prvi naš književnik koji je svoja djela pisao posebnim tipom ćirilice - bosančicom. Rođen je 1563. godine u Jelaškama kod Vareša. U Franjevački red stupio je, najvjerovatnije, u Olovu, jer se podaci o Divkovićevom životu i radu znaju samo prema naznakama u naslovima i uvodima njegovih djela. Poznato je i da je kao kapelan služio u Sarajevu (od 1609.), da je kasnije bio u Kreševu i u Gradovrhu (kao lektor), te da je radio u Olovu. Najpoznatije djelo mu je veliki „Nauk karstianski“, na 300 stranica, koje fra Matija, kako je zapisao: „ ...istomači aliti privede iz jezika dijačkoga u pravi i istiniti jezik bosanski.“ Tada je, također, preveo i objavio „Sto čudesa aliti zlamenia blažene i slavne Bogorodice i divice Marie“, koje je posvetio Ivanu Nikoli Matijaševiću, sarajevskom prokuratoru „Male braće“.

Radi štampanja svojih knjiga fra Matija je 1611. godine boravio u Mletačkoj republici, u Veneciji, a 1612. godine počeo je u samostanu Kreševo pisati svoje „Besiede“, zahvalivši se za finansijsku podršku makarskom biskupu fra Bartulu Kačiću. „Besiede Divkovića vrhu evandelja nedjeljnieh priko svega godišta“ završio je u Olovu 1614., te ih također štampao u Veneciji, 1616., kao i tzv. mali „Nauk“ (Nauk karstianski s mnoziemi stvari duhovniemi i vele bogoljubniemi), na 400 stranica.

1780. - Rođen slovenski slavist Jernej Bartol Kopitar, cenzor austrijske vlade za slovenske i grčke knjige. Zalagao se za narodni jezik u književnosti, mada nije bio dosljedan - pisao je na njemačkom, najviše zbog beznačajnog broja čitalaca na slovenskom jeziku. Podstakao je Vuka Stefanovića Karadžića da sakuplja narodne umotvorine i uputio ga da napiše gramatiku i rječnik srpskog jezika. Postavio je tzv. "panonsku teoriju" o porijeklu staroslavenskog jezika.

1798. - Francuski historičar i pisac Žil Mišle (Jules Michelet), izuzetan stilist, autor niza historijskih, filozofskih i lirskih spisa, rođen je na današnji dan. Bio je protivnik monarhije i crkvene hijerarhije, a s naklonošću je pisao o buržoaskim revolucijama. Djela: "Historija Francuske", "Historija Francuske revolucije", "Historija 19. vijeka", "Planina", "Ptica".

1904. - Rođen američki džez muzičar afričkog porijekla Vilijam Kaunt Bejzi (William Count Basie), kompozitor i vođa orkestra. Osnovao je 1937. orkestar s vrhunskim muzičarima - uključujući pjevačicu Bili Holidej i trubača Baka Klejtona. Ovaj orkestar ubrzo je stekao slavu najboljeg sving-orkestra u svijetu.

1941. - Preminuo indijski pisac i filozof Rabindrant Tagora, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. Napisao je više od hiljadu poema, 24 drame, osam romana, najmanje osam tomova pripovijedaka, više od 2000 pjesama i mnoštvo eseja. Pisao je na bengalskom jeziku, a poeziju je sam prevodio na engleski. Glavni cilj bilo mu je povezivanje istočne i zapadne kulture. Djela: zbirke pjesama "Gradinar", "Gitandžali", zbirke pripovijedaka "Grupa priča", "Zlatan čamac", "Kasna žetva", "Snovi", "Nuđenja", roman "Gora", lirske drame "Čitra", Malini", publicistički rad "Nacionalizam".

Rođen Božidar Orešković, hrvatski pozorišni, televizijski i filmski glumac

1942. - Rođen Božidar Orešković, hrvatski pozorišni, televizijski i filmski glumac. Kao prvak drame u pozorištu je ostvario niz vrlo zapaženih karakternih uloga. Najviše je ostao upamćen po vrhunskim ulogama u TV serijama: "Kapelski kresovi" kao Riđan, "Punom parom" kao Drago, "Mačak pod šljemom" kao Brico, "Baza na Dunavu", kao Bata, "Inspektor Vinko" kao Klempo, "Ponos Ratkajevih" kao Otto Wieser… Preminuo je 10. jula 2010. godine u Zagrebu.

1958. - Umro srbijanski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, polifoničar koji je osnovno nadahnuće crpio iz narodnih motiva, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent Narodnog pozorišta, direktor Opere i prvi predsjednik Saveza kompozitora Jugoslavije. Muzičko obrazovanje stekao je u Beogradu, Rimu, Beču, Lajpcigu, Moskvi i Parizu. Djela: orkestarska "Simfonijska fantazija", "Rapsodija", "Vranjanska svita", "Poema zore", "Marš slobode", "Skice za klavir", muzička drama "Suton", balet "Ohridska legenda", oratorijum "Vaskresenje", scenska muzika za drame "Čučuk Stana", "Sunce", "Lazarevo vaskrsenje", "Uobraženi bolesnik", "Hamlet", "Večiti mladoženja", "Bura", horovi, solo pesme.

1978. - Rođen Marinko Madžgalj, srbijanski pozorišni, filmski i televizijski glumac, te pjevač benda "Flamingosi". Proslavio se ulogama u komedijama “Crni Gruja” i “Drug Crni u NOB-u”, ljubavnim dramama “Ranjeni orao” i “Greh njene majke”, a briljirao je i u pozorištu, posebno na sceni Ateljea 212 u predstavama “Sedam i po”, “Zbogom SFRJ”, “Sveti Georgije ubiva aždahu”, “Avgust u okrugu Osejdž” i “Kazimir i Karolina”... Igrao je i u Jugoslovenskom dramskom pozorištu: “Šine”, “Hamlet”, “Govornica”, “Molijer”, “Kako vam drago”, “Zapisi iz podzemlja”, “Iz junačkog života građanstva”, zatim u Bitef teatru, Narodnom pozorištu, Pozorištu Slavija, Dadovu i Madlenianumu. Kada je imao 37 godina, dijagnosticiran mu je karcinom pankreasa, koji je bio u posljednjem stadiju, te su mu ljekari saopćili da mu je ostalo još samo tri mjeseca života, koje je on, prema riječima prijatelja i porodice, proživio najbolje što je mogao. Preminuo je 26. marta 2016. godine.

1986. - Usain St. Leo Bolt, jamajčanski atletičar, koji još drži svjetski rekord na 100 metara - 9,58 sekunda, i na 200 metara - 19,19 sekunda, rođen je na današnji dan. Bolt je prvi sportist koji je na istim olimpijskim igrama oborio oba svjetska rekorda na kratkim stazama i prvi nakon Karla Lujsa (Carl Lewis) 1984., koji je na istim olimpijskim igrama osvojio zlato u utrkama na 100 i 200 metara.

1992. - Počinjen masakr na Korićanskim stijenama, monstruozni zločin nad više od 200 civila iz Prijedora bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Agresorske srpske snage, tačnije pripadnici Srpske policije, tada su iz konvoja izbjeglica izdvojile dva autobusa koje su odveli na planinu Vlašić, područje Korićanskih stijena. Nakon toga počeli su egzekuciju zarobljenika tako što su ih strijeljali i bacali u provaliju, da bi onda bacili za njima ručne bombe. Samo nekoliko ih je preživjelo i svjedočilo pred Haškim tribunalom protiv monstruma koji su to uradili. Svakog 21. avgusta baci se simboličnih 250 ruža u provaliju, kao simbol stradanja nedužnih civila.