Korupcija je odavno postala endemska u BiH i na zapadnom Balkanu, ukorijenjena u sve segmente društva, kazao je za “Avaz” viši istraživač austrijskog Instituta za međunarodnu politiku, predavač na Univerzitetu u Beču i direktor Centra za napredne studije CAS Univerziteta u Rijeci Vedran Džihić, komentirajući novu policijsku akciju usmjerenu na rasvjetljavanje visoke korupcije u BiH.  

Dobra ocjena

- U državi koja je i svačija i ničija, gdje se etnopolitička elita izdigla iznad njih, građani gube osjećaj da imaju nekoga ko ih predstavlja. U državi u kojoj je sve rasparčano logika informalnih veza ili štele zavladala je u svim dijelovima društva, a korupcija postaje „sine qua non“ funkcioniranja društva. Od momenta kad neko mora da „podmaže“ profesore da dobije dobru ocjenu, pa do visoke korupcije na velikim građevinskim projektima, gdje svako svakoga „podmazuje“ - kaže Džihić.

U društvu poput BiH, dodaje, teško je doći do istinske i čiste borbe protiv korupcije, koja insistira na funkcionalnosti države i transparentnosti, pa se povremenim akcijama ona često politizira.

Građani kao žrtve korupcije nemaju mnogo koristi od toga, sve dok BiH ne dobije profesionalno pravosuđe bez političkog utjecaja i integrirane policijske organe, te dok ne bude opredijeljena za pozitivne vrijednosti.

- Zato su ove akcije kao kap vode u okeanu i suštinski ne rješavaju problem - ističe Džihić.

Skepticizam prema dometima aktuelnih vlasti, koji je iskazivao od zelenog svjetla za otvaranje pregovora s BiH prošle godine, pokazao se opravdanim. BiH je ostala jedina u regionu bez usaglašenog plana reformi. Jedna za drugom garniture vlasti obećavaju promjene i bolji život.

Četvrta grupa

- Trčimo u mjestu, a ne krećemo se. Simuliramo napredak. Građani zbog toga osjećaju rezignaciju i apatiju, drugi pokušavaju da se za nešto izbore, barem na lokalnom nivou, u slučaju Une osjećaju da im oduzimaju nešto što je njihovo pa se brane. Kod trećih je reakcija - put pod noge, kad neće Evropa nama, idemo mi Evropi, a četvrta grupa se “uštimava” u strukture, što je neka vrsta pragmatizma i poltronstva u blizini moći. To je neka permanentna sadašnjost, bez progresivne budućnosti - navodi Džihić.

Evropi je ni u džep, ni iz džepa

Uprkos kršenjima svih rokova i izostanku odgovora na zahtjeve Brisela, BiH još zvanično nije dobila “crveni karton”, već poziv da Reformsku agendu bez odlaganja dostavi.

Džihić kaže da u ovom historijskom trenutku i okolnostima EU ima interes da zaokruži svoju zonu interesa.

- Evropi je ni u džep, ni iz džepa, pa proces može trajati godinama, ali ostaje na dnevnom redu. Sad se formira nova garnitura u Evropskoj komisiji, najvjerovatnije u avgustu ili septembru trebamo saznati ime novog komesara za proširenje koji bi trebao doći iz relevantnije zemlje, a ne Mađarske, pa po pitanju Ukrajine, Moldavije i BiH možda možemo očekivati neki oštriji stav, možda i neku novu vrstu pritiska - zaključuje Džihić.