Na današnji dan 1992. godine, u sarajevskom naselju Hrasnica vođena je bitka za fabriku "Famos" i naselja smještena uz nju. U toj bici poginula su 23, a ranjeno je 17 pripadnika Četvrte viteške motorizovane brigade, uglavnom mladih ljudi iz tog kraja. Neki od ranjenih branitelja su ostali teški invalidi. U Hrasnici, kod spomen-obilježja u naselju Lasica, svake godine obilježava se godišnjica bitke za Famos.
Preživjeli učesnici bitke za Famos, kao i članovi porodica poginulih, ističu da je to bila jedna od najtežih bitaka za odbranu Bosne i Hercegovine i Sarajeva. Naglašavaju njen ključni značaj, jer je onemogućeno srpskim snagama da prodru na slobodnu hrasničku teritoriju, ispod planine Igman, te krenu dalje ka Ilidži i Sarajevu.
U bici su poginuli: Ferid Kahvić Ferkonja, Safet Toković Poštar, Nihad Merdžanić Zecko, Ibrahim Memić Turbo, Asim Bašić Drica, Nedžad Ibrahimović Nećko, Mirsad Bećirović Mica, Mustafa Isanović, Jasminko Pamuk, Murat Letić, Ibrahim Handžić, Mušan Džemidžić, Vahidin Kapo, Silvio Ivanić, Ferid Kicara, Muhidin Vatrić, Mehmed Andelija, Senad Gušić, Esad Salihović, Almir Avdić, Enes Alić, Miralem Hrnjica, Zorica Lerotić, Mehemed Džaltur, Bećir Muhić i Amir Bećirović.
Bitka kod Banje Luke
1737. - Desila se bitka kod Banje Luke između osmanske, koju su u potpunosti činili Bošnjaci, i austrijske vojske, u kojoj je osmanska vojska izvojevala apsolutnu pobjedu. Smatra se da je bitka kod Banje Luke bila jedan od najvažnijih događaja u historiji Bošnjaka. Bitka je trajala od podne pa do zalaska sunca. Velikim junaštvom istakli su se čuveni sarajevski junak Hadži Ahmed Kandelija i Mehmed-beg Fidahić. Zbog ovog poraza Austrija se nije usudila napasti Bosnu još narednih 150 godina.
1792. - Rođen engleski pisac Persi Biš Šeli (Percy Bysshe Shelley), jedan od najboljih liričara literature na engleskom jeziku. Izuzetno obrazovan, vrstan poznavalac filozofije, književnosti i nauke, romantičarski slobodouman, borac protiv tradicije, povlastica i tiranije, unio je u englesku poeziju notu slobode i duhovne smjelosti. U poemi "Kraljica Mob" izrazio je revolucionarno osjećanje "protiv kraljeva, svećenika i političara", a u "Pobuni islama" nadu u bolju budućnost ljudskog roda. Ostala djela: pjesničke drame "Čenči", "Oslobođeni Prometej", lirske pjesme "Ševa", "Oblak", "Oda zapadnom vjetru", esej "Odbrana poezije".
1859. - Norveški pisac Knut Pedersen, poznat kao Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. godine, rođen je na današnji dan. Djela: romani "Glad", "Misterije", "Pan", "Viktorija", "Sanjari", "Rosa", "Pod jesenjom zvijezdom", "Benoni", "Lutalica svira sa sordinom", "Posljednja radost", "Djeca vremena", "Grad Segelfos", "Plodovi zemlje", "Skitnice", "Žene kraj studenca", "Posljednje poglavlje", "August", "Ali život živi".
Umro danski pisac Hans Kristijan Andersen
1875. - Umro danski pisac Hans Kristijan Andersen (Christian), nenadmašni autor bajki. Napisao je 156 priča s motivima danskog folklora, antičke mitologije i indoevropskih predanja. Uobličene u prava mala remek-djela, neke autobiografskog karaktera, njegove priče liče na najljepše bajke, ali svaka nosi i kritiku društvenog stanja i čitaocima iskazuje duboko humanu poruku. Smatra se i tvorcem realističke proze u Danskoj. Pisao je i pjesme, od kojih je sačuvano samo nekoliko, romane ("Improvizator", "O. T.", "Samo muzičar", "Srećni Per"), putopise ("Bazar jednog pjesnika", "U Španiji") i sada zaboravljene drame.
1890. - Preminuo Ivan Mažuranić, hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar, najznačajnija stvaralačka ličnost hrvatskog narodnog preporoda. Bio je hrvatski ban od 1873. do 1880. godine, a poznat je po nadimku ban pučanin. Najznačajnija je stvaralačka ličnost hrvatskog narodnog preporoda i jedna od najvažnijih osoba u Hrvatskoj u 19. vijeku. Proveo je niz reformi koje su Hrvatsku pretvorile iz zaostale polufeudalne zemlje u moderno društvo: za njegova banovanja osnovno obrazovanje postalo je obavezno, obnovljen je rad Zagrebačkog sveučilišta, donesen je Zakon o slobodi štampe, uvedena sudska porota itd. Kao književnik poznat je po svom historijskom epu “Smrt Smail-age Čengića” iz 1846. godine, koje je doživjelo više od 150 izdanja i prevedeno je na nekoliko stranih jezika. Na poziv JAZU-a napisao je nadopunu Gundulićevog epa “Osman”, nedostajuće 14. i 15. pjevanje.
1901. - Rođen Luj „Sačmo“ Armstrong (Louis Armstrong), legendarni američki džez muzičar, trubač i pjevač. Tokom dojmljive karijere, postao je najveći džez muzičar, neosporni čelnik popularne muzike 20. vijeka i jedna od najvećih figura u historiji muzike. Armstronga su voljeli, ne samo zbog njegova trubačkog talenta, nevjerojatno čistog i prodornog sviranja na trubi i specifičnog hrapavog pjevanja, nego i zbog ljudske topline i velikodušnosti, te zbog simpatične osobnosti "velikog djeteta" koje se raduje životu i živi za muziku.
1907. - Umro norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig, koji je, inspirišući se nacionalnim folklorom, afirmisao norvešku muziku u svijetu. Posebno je značajan njegov doprinos razvoju postromantičarske evropske harmonije. Izraziti liričar, najbolja djela ostvario je u malim formama poput klavirskih minijatura /"Lirski komadi"/, 25 nordijskih narodnih pjesama i plesova, svite "Holberg", "Poetičnih muzičkih slika", "Humoreski", solo pjesama. Ostala djela: Klavirski koncert u a-molu, orkestarske svite "Per Gint", "Sigrud Jorsalfar", gudački kvartet, koncert za klavir i orkestar, tri violinske sonate, horske kompozicije.
1977. - Preminuo njemački filozof Ernest Bloh (Ernst Bloch), jedan od najznačajnijih marksista 20. vijeka. Završio je studije filozofije, fizike i muzike i doktorirao u Vircburgu, a univerzitetsku karijeru je počeo 1918. u Lajpcigu. Poslije dolaska nacista na vlast 1933. izbjegao je iz Njemačke i u emigraciji u Švajcarskoj, potom u SAD, bio jedan od najistaknutijih antifašista. Predavao je filozofiju na Univerziteta u Lajpcigu od 1948. do 1957. - kad su mu vlasti Istočne Njemačke zabranile rad zbog kritičnosti u smislu razvoja marksističke misli u toj zemlji, čime je navukao na sebe gnjev najviših komunističkih funkcionera. Poslije prelaska u Zapadnu Njemačku 1961. godine odmah je postao profesor na Univerzitetu u Tibingenu. Djela: "Duh utopije", "Tomas Mincer kao teolog revolucije", "Tragovi", "Nasljeđe ovog vremena", "Sloboda i poredak", "Subjekt-objekt" (monografija o Hegelu), "Princip nade" (tri knjige), "Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo", "Tibingenski uvod u filozofiju".
2002. - Počela zajednička Premijer liga BiH u fudbalu, sastavljene od klubova iz FBiH i RS. Iako je liga postojala od 2000. godine, kada su zajedno igrali klubovi samo iz FBiH. Premijer liga Bosne i Hercegovine je najjača fudbalska liga u Bosni i Hercegovini i sastoji se od 16 klubova.
