Čitanjem optužnice pred Sudom Bosne i Hercegovine 4. jula počelo je suđenje sedmorici bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (RS), koji se terete za genocid počinjen nad Bošnjacima zarobljenim nakon pada Srebrenice, u julu 1995. godine, piše Radio Slobodna Evropa.
Prema optužnici Tužilaštva BiH, Zvornička brigada, u kojoj su bili optuženi, odigrala je ključnu ulogu u izvršenju genocida. Sedam optuženih tereti se da su učestvovali u strijeljanju oko 800 Bošnjaka, među kojima je bilo i djece, zarobljenih nakon pada zaštićene zone, kada su pripadnici Vojske RS-a ubili 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti.
Tužilaštvo je navelo da su optuženi počinili ubistva Bošnjaka u selu Orahovac, nedaleko od Zvornika.
Tužilac u predmetu Predrag Tomić naveo je kako su prvooptuženi Lazar Ristić i drugi svjesno pružali pomoć u izvršenju genocida u Srebrenici u udruženoj zločinačkoj grupi na čelu sa Ratkom Mladićem, bivšim komandantom vojske RS-a, koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora u Haškom sudu.
Naredno ročište 25. jula
Najavljeno je iznošenje više stotina materijalnih dokaza, kao i iskazi 27 svjedoka. Naredno ročište na kojem će biti saslušana dva svjedoka zakazano je za 25. juli.
Optuženi Lazar Ristić, Mladen Mihajlović, Dragoja Ivanović, Predrag Ristić, Stanoje Birčaković i Milorad Birčaković i Sreten Milošević su uhapšeni 15. decembra prošle godine.
Nakon hapšenja, Sud BiH je optužene pustio da se brane sa slobode, izričući im mjere kućnog pritvora i zabrane sastajanja s određenim osobama do pravosnažnosti presude.
Opasnost od bijega u Srbiju
Odmah po hapšenju sedmorice optuženih, udruženje Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa" su saopštile da bi "bilo kakvo puštanje na slobodu bilo sramotno".
"Ukoliko sud odluči da ih pusti, uprkos činjenici da su svi, ali baš svi, koji su do sada ili optuženi ili osuđeni, pobjegli za Srbiju, smatrat ćemo sudiju/icu odgovornim i saučesnikom u tom djelu, te zahtijevati postupak protiv sudije. Nakon svih bježanja, dosta je puštanja!", naveli su iz ovog udruženja.
Kad je riječ o sedmorici optuženih, na uvodnom ročištu je rečeno da šestorica imaju samo bh. državljanstvo, dok Sreten Milošević ima dvojno državljasntvo - BiH i Srbije.
Naime više od sto osoba optuženih za ratne zločine pred domaćim sudovima je pobjeglo iz Bosne i Hercegovine, i tako postalo nedostupno pravosuđu, pokazuje izvještaj Misije OSCE-a u BiH pod nazivom Utrka sa vremenom - Napredak i izazovi u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina Bosne i Hercegovine.
Sedam zločina genocida
Nedostupnost optuženika pravosuđu otežava skoro 40 posto suđenja za ratne zločine, navedeno je u izvještaju OSCE-a.
Haški tribunal osudio je za zločine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija 16 osoba, od kojih sedam za zločin genocida.
Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su proteklih godina u više od 80 masovnih grobnica na području opština Srebrenica, Bratunac i Zvornik.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Među njima su i bivši predsjednik RS-a Radovan Karadžić i Mladić koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.
