Muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić danas je poručio da su dobronamjernost i žrtva za zajedničke interese posebnost bosanskog čovjeka.

Centralna svečanost „514. dana Ajvatovice“ održana je danas na platou Ajvatovice, a hiljadama okupljenih vjernika, u svojstvu izaslanika reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, obratio se muftija Kudić. 

 Važan vjerski i kulturni događaj

On je prenio selame reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića i naglasio da je „njegova posvećenost i podrška ovakvim programima pokazatelj da Islamska zajednica brine o muslimanima i njihovim aktivnostima u svim dijelovima Bosne i Hercegovine“.

Ovom prilikom, muftija Kudić je kazao da je manifestacija „Dani Ajvatovice“ važan vjerski i kulturni događaj za muslimane centralne Bosne, ali i cijele Bosne i Hercegovine.

- Ona nas podsjeća na polovinu kalandarske godine i prekretnicu u godišnjem ciklusu. U prošlosti, mjesec juni je bio period kada su muslimani odlazili na dovišta, gdje su zahvaljivali Bogu i dovili da im Allah podari berićet u vremenu koje dolazi. Ajvatovica je uvijek bila mjesto muslimanskog okupljanja, gdje su isticane vrijednosti zajedništva, međusobne podrške i bošnjačke solidarnosti - istaknuo je on.

Podsjetio je da su od prvog čovjeka Adema, a.s., pa do danas, ljudi imali posebna mjesta na koja su odlazili da bi se obraćali Bogu i u tu svrhu su ih posebno posjećivali.

- Taj odlazak je bio simbol posvećenosti vremenu i prostoru, imali su dovišta radi poštovanja vlastite vjere i duhovnog uzdizanja. Ljudi su odlazili na obližnja brda i uzvisine, i kako god su se udaljavali od užurbanosti svakodnevnog života dublje su se povezivali s prirodom Božijeg stvaranja. Razlog je veoma jasan - da čovjek osim što srcem osjeća i jezikom očituje treba i pokretom se približavati Dragom Bogu - kazao je muftija Kudić.

Muftija je u obraćanju govorio i odlikama identiteta naroda. Kako je kazao, „kao što jednu rijeku čine milijarde kapljica koje se probijaju kroz zemlju i zajedno čine jednu cjelinu, tako se identitet jednog naroda stvara desetljećima iz niza segmenata široke lepeze ljudskih afiniteta“.

- Prvi među njima jeste očuvanje bosanskoga jezika, jer jezik je osnovni element koji oblikuje identitet, omogućuje komunikaciju, pristup znanju i zauzima ključnu ulogu u očuvanju socijalne kohezije i državnosti bosanskog naroda. Zbog toga je važno njegovati i čuvati jezično bogatstvo i raznolikost svih dijelova Bosne, od Une do Drine, kao dio kulturnog naslijeđa i nacionalnog identiteta - naveo je muftija.

Drugi aspekt je očuvanje kulturnog naslijeđa.

- Kultura je temeljni element identiteta, obrazovanja, kreativnosti i ekonomskog razvoja jednog naroda; kultura zauzima ključnu ulogu u očuvanju naslijeđa i jačanju zajedničkih vrijednosti. Zbog toga je važno njegovati i zaštititi kulturnu raznolikost kao važan dio nacionalnog i svjetskog naslijeđa. Najvažniji apekt jeste vjerski identitet, svjetonazor koji su Bošnjaci uzeli 1463. godine dolaskom islama na ova područja. 

Naši preci su dobrovoljno i bez prisile prigrlili novu vjeru. Islam je potpuno promijenio njihov društveni status u tom vremenu i njihovo poimanje života. U toj vjeri su naučili da je za jednog čovjeka na ovom svijetu najvažnije imati svijest o Bogu. A svijest o Bogu jeste sjećati se i spominjati Uzvišenog Gospodara te činiti dobra djela, i u javnosti i u tajnosti - kazao je muftija.

Dodao je da su iz islamskih vrijednosti bosanski muslimani crpili svoj životni putokaz.

- Ajvatovica i Ajvaz-dedo nam svake godine poručuju da Bošnjaci vjeruju u Boga i vjeruju Bogu i na Njega, Uzvišenog, se uvijek oslanjaju. Kada nisu imali rješenja za svoja sudbonosna pitanja, imali su vjeru u Boga, istinskog oslonca u svim izazovnim trenucima. Ta ubjeđenost da sve biva i da se sve dešava Allahovom voljom i određenjem je uvjerenje bosanskih muslimana da Allah upravlja našim sudbinama i iz tog šestog temelja naše vjere, naš narod crpi svoju snagu za svoj biološki i identitetski opstanak - akcentirao je muftija Kudić.

I mi danas, „kada nas sumnja u uspjeh i našu budućnost pokoleba, sjetimo se ustrajnosti i vjere Ajvaz-dede u Božiju pomoć i Njegovu svemoć“, poručio je muftija.

- Kada se nađemo u veoma teškim situacijama, znamo da je najvažnije da se oslonimo na Uzvišenog Gospodara. U takvim trenucima se uvijek vraćamo dovi, koja je srž ibadeta. Dova je uvjerenje da jedino utočište možemo naći u okrilju Allahove milosti - istaknuo je Kudić.

Svijest o Bogu znači i emanete izvršavati, kazao je on. Kako je naglasio „uvjet za uspjeh u svim životnim poljima jeste ispravno razumijevanje odgovornosti za funkcije i pozicije koje su nam povjerene“.

- I nama ovdje nije najveća opasnost od drugih ljudi nego od naših grijeha, nepotizma, korupcije i pronevjere emaneta. Naši preci, dobri Bošnjaci, su kroz svoju povijest čuvali dvoje: prvo svoju vjeru, koja ih je naučila da njihov opstanak i njihov uspjeh zavisi od njihovog odnosa prema njoj. Kada su tražili pomoć u dovi i istigfaru onda su dobijali pomoć u potomstvu, imetku, u blagodarnoj kiši i tekućoj vodi, shodno kur'anskim riječima. Pored vjere, Bošnjaci su čuvali i svoju državu onako kako su znali i umjeli. Čuvati bosanski muslimanski identitet možemo samo kroz očuvanje njenih institucija i njenih granica. Od velike je važnosti imati svijest o tome i voditi brigu o svakom njenom dijelu jer narod se rađa i opstaje onda kada se rodi svijest o zajedništvu i jedinstvu - akcentirao je muftija Kudić.

Mi nikada ne znamo kada će i gdje će nam Allah primiti dovu, ali svakako, najbolja dova je ona koju činimo za druge, kazao je on.

- Za nas, bosanske muslimane, dileme nema, da svako mjesto na kojem se okupljamo da iskažemo pokornost Dragom Bogu je mjesto na koja rado dolazimo. Svako mjesto gdje Bošnjaci dolaze i jedni drugima stisnu ruku i iskažu poštovanje su povodi koje nikada ne smijemo zanemariti. Bošnjacima ne smijeti biti teško da se okupljaju, da jedni drugima pruže ruku i da u pokornosti svome Gospodaru traže rješenje za svoja sudbonosna pitanja - istaknuo je u obraćanju.

Ovdje se dove uče stoljećima

Dodao je da je ono što njega posebno fascinira ovim današnjim povodom jeste dobronamjernost i žrtva za zajedničke interese koje je Ajvaz-dedo vlastitim primjerom pokazao.

- Jesmo li mi danas u našem političkom, vjerskom, društvenom, prijateljskom i komšijskom životu spremni na žrtvu da bi svi mi zajedno od toga imali puno dobra? Prije trideset godina muslimani cijelog svijeta su učili dove za Bosnu, a danas mi, ovdje na platou Ajvatovice, molimo Gospodara za našu domovinu, ali i da olakša tegobe našoj braći u Palestini i svim potlačenim ljudima u svijetu. Ovdje se dove uče stoljećima; s ovog mjesta molimo Gospodara Svevišnjeg da sačuva nas i našu domovinu, ali i da pomogne muslimanima širom svijeta - poručio je danas muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić.