Na današnji dan 1883. godine, u Sarajevu je rođen dr. Mehmed Spaho, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih političara 20. vijeka, lider Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO) i prvi Bošnjak u Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).
Otac mu je bio veliki poznavalac šerijatskog prava, te kadija u Jajcu, Sofiji, Damasku i Kairu. Mehmed je završio osnovnu školu i gimnaziju u Sarajevu (1902.), a Pravni fakultet u Beču (1906. god.). Doktorski ispit je polagao krajem 1907., a 1908. godine je promoviran u doktora pravnih nauka. Isprva se posvetio sudačkom zvanju, te je 1906-1908. godine bio sudski prislušnik, a do 1910. godine advokatski pripravnik.
Umro pod nerazjašnjenim okolnostima
Kada je u Sarajevu osnovana Trgovačko-obrtnička komora, izabran je za njenog sekretara. Na tom položaju je ostao do stupanja u politički život. Bio je član Muslimanske narodne organizacije, član Narodnog vijeća poslije sloma Austro-Ugarske i ministar u Kraljevini SHS od 1921. do 1939. godine. Naime, dr. Mehmed Spaho je bio prvi Bošnjak u Vladi Kraljevine SHS, a kao jedan od trojice ministara iz BiH i to po etničko-vjerskom ključu: Hrvat dr. Tugomir Alaupović je bio ministar vjera, Srbin Uroš Krulj ministar zdravlja, a Spaho je ministar saobraćaja.
Spaho je također bio jedan od dva priznata zastupnika Jugoslovenske muslimanske organizacije među 11 Bošnjaka od 42 zastupnika Narodnog vijeća SHS za BiH.
Umro je 1939. godine u Beogradu pod nerazjašnjenim okolnostima. Pretpostavlja se da je otrovan, da bi se uklonio kao moguća prepreka Cvetković-Maček sporazumu.
Rođen italijanski pisac Đakomo Leopardi
1798. - Rođen italijanski pisac Đakomo Leopardi (Giacomo), čija se poezija kreće od pesimističkog stava prema historiji do kosmičkog pesimizma, u kojem čovjek - svjestan praznine iluzije - nalazi solidarnost u zajedničkom bolu. I u stihu i u prozi je stvorio nov, snažan i moderan jezik. Glavni protagonisti njegovih djela su, prividno, priroda i ljudi, a u suštini to je vječni prostor, tajna postojanja i ništavilo. Djela: "Pjesme", proza "Dijalozi i eseji" (Operete morali), "Zibaldon", dnevnik "Misli".
1873. - Bosanskohercegovački književnik Petar Kočić rođen je na današnji dan. Po povratku sa studija slavistike u Beču i službovanja u Srbiji i Skoplju dugo je bio bez posla, osuđivan je i tamnovao je u Banjoj Luci i Tuzli. U Banjoj Luci je pokrenuo list "Otadžbina", koji je često zabranjivan. Počeo je s pjesmama, ali je ubrzo prešao da piše prozu. Jedrim i sažetim pripovijedanjem i svježim poetskim jezikom snažno je prikazao planinski zavičaj, život u njemu i sudbinu seljaka, a u satirama je britko kritikovao prilike u kojima su živjeli potlačeni bosanski seljaci pod austrougarskom okupacijom. Najpoznatija djela: satire "Jazavac pred sudom", "Sudanija", zbirke pripovijedaka "S planine i ispod planine", "Jauci sa Zmijanja".
1886. - Rođen francuski državnik i finansijski stručnjak Robert Šuman (Schuman), tvorac "Šumanove deklaracije" 1950., na osnovu koje su, 1952., Belgija, Holandija, Luksemburg, Zapadna Njemačka, Italija i Francuska stvorile Evropsku zajednicu za ugalj i čelik, preteču Evropske unije, zbog čega ga zovu “ocem moderne Evrope”. Bio je ministar finansija 1946., premijer od 1947. do 1948., šef diplomatije od 1948. do 1953. i ministar pravde od 1955. do 1956. godine.
1895. - Umro engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli (Thomas Henry Huxley), vatreni pobornik teorije Čarlsa Darvina (Charles Darwin). Snažno se protivio tradicionalnoj teologiji i skovao je termin "agnosticizam" da bi opisao sopstvenu poziciju. Od 1883. do 1885. bio je predsjednik Kraljevskog društva (Akademija nauka). Evolucionistička shvatanja je izložio u djelu "Mjesto čovjeka u prirodi". Ostala djela: "Evolucija i etika", "Nauka i kultura", "Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka".
1900. - Rođen francuski pisac Antoan de Sent-Egziperi (Antoine de Saint-Exupéry), autor "Malog princa", jednog od najljepših romana za djecu u svjetskoj književnosti. U djelima je veličao moralnu snagu heroja. Poginuo je u julu 1944. u Drugom svjetskom ratu kao pilot savezničkog aviona na borbenom zadatku iznad Mediterana.
1914. - Češki dirigent i kompozitor Rafael Jeronim Kubelik, koji je već u 20. godini počeo da diriguje Češkom filharmonijom, rođen je na današnji dan. Otišao je u izbjeglištvo kad su komunisti uzeli vlast 1948., a u domovinu se vratio 1990., da bi dirigovao na Praškom proljetnom muzičkom festivalu. U međuvremenu je priređivao velike koncertne turneje u Velikoj Britaniji i SAD, gdje je preselio 1950., postavši dirigent Simfonijskog orkestra u Čikagu, a 1955. direktor londonskog "Kovent Gardena". Djela: dvije simfonije, koncert za violinu i orkestar, koncert za violončelo i orkestar, koncertino za flautu i kamerni orkestar, fantazija za violinu i orkestar, gudački kvartet, sonata za violinu i klavir, opera "Veronika", kantata "Pro memoria patris", solo pjesme.
1922. - Rođen književnik Vasko Popa, najprevođeniji srbijanski pjesnik u drugoj polovini 20. vijeka. Nazivan je jezičkim čudotvorcem i posljednjim velikim originalnim pjesnikom. Djela: zbirke pjesama "Kora", "Nepočin-polje", "Sporedno nebo", "Uspravna zemlja", "Vučja so", "Živo meso", "Kuća nasred druma", "Rez", antologija narodnih umotvorina "Od zlata jabuka", antologija poetskog humora "Urnebesnik".
1929. - Orijana Falači (Oriana Fallaci), italijanska novinarka i spisateljica, poznata po izvještajima s ratnih i konfliktnih područja širom svijeta, i intervjuima koje je vodila s državnicima tokom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih, rođena je na današnji dan. Nakon terorističkog napada na njujorški WTC izazvala je kontroverze pišući protiv islama.
Umro švajcarski slikar Paul Kle
1940. - Umro Paul Kle (Klee), švajcarski slikar, jedan od najznačajnijih umjetnika klasične moderne, čija su djela nastala pod utjecajem ekspresionizma, kostruktivizma, kubizma, primitivizma i surealizma. Radio je s redakcijom časopisa “Plavi jahač” i izložio grafike na njihovoj drugoj izložbi 1912. u Minhenu.
1941. - Preminuo poljski državnik, pijanista i kompozitor Ignac Jan Paderevski, profesor Konzervatorijuma u Varšavi, koji je od 1919. do 1921. bio premijer i šef diplomatije, a 1940. predsjednik Poljske. Djela: opera "Manra", "Poljska fantazija" za klavir i orkestar, jedna simfonija, klavirska djela, solo pjesme.
1945. - Ubijen Mustafa Busuladžić, bošnjački intelektualac. U vrijeme kada su Mladi Muslimani djelovali kao podružnica El-Hidaje, Mustafa Busuladžić je bio njihov zvanični predsjednik (poslije Kasima ef. Dobrače, a na prijedlog Mehmeda ef. Handžića). Mustafa Busuladžić je bio jedan od najplodonosnijih muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini, a iz njegovog opusa izdvaja se brošura “Muslimani u Sovjetskoj Rusiji” u kojoj je opisao teško stanje muslimana u carskoj Rusiji koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. Ova knjiga je bila povod komunistima da prilikom ulaska u Sarajevo 1945. godine uhapse Busuladžića, izvedu ga na Vojni sud koji mu potom izriče smrtnu kaznu strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju Velešići, a na mjestu gdje je strijeljan pronađene su kasnije njegove naočale i fes. Očevici su kazali da je bio vrlo smiren pred pogubljenje i da je cijelu noć uoči strijeljanja učio Kur'an. Danas jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime.
1995. - Umrla američka filmska glumica Lana Tarner (Turner), jedna od najsjajnijih zvijezda Holivuda pedesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Oni neće zaboraviti", "Ljubav je snašla Endija Hardija", "Dr. Džekil i mr. Hajd", "Poštar uvijek zvoni dvaput", "Kas Timberlan", "Gradić Pejton", "Imitacija života", "Ljubav ima mnogo lica", "Monsunske kiše".
Preminula glumica Ketrin Hepbern, koja drži rekord s najviše osvojenih Oskara
2003. - Preminula Ketrin Hepbern (Katharine Hepburn), američka filmska, televizijska i pozorišna glumica, naširoko poznata po svojoj oštroumnosti, otmjenosti iz Nove Engleske i žestokoj neovisnosti. Filmska legenda Hepbern drži rekord s najviše osvojenih Oskara. Hepbern je 1975. dobila i nagradu Emi za glavnu ulogu u “Ljubavi u ruševinama”, gdje je nastupila sa svojim prijateljem Lorensom Olivijerom (Laurence Olivier), a tokom sedamdesetogodišnje karijere bila je nominirana za još četiri Emija i dvije nagrade Toni. Godine 1999., Američki filmski institut proglasio ju je najvećom ženskom zvijezdom filma svih vremena. Hepbern je bila u poznatoj dugogodišnjoj vezi s glumcem Spenserom Trejsijem (Spencer Tracy), na filmu i izvan njega.
2010. - Umro Nikolas Hajek (Nicolas Hayek), švajcarski biznismen libanonskog porijekla i suosnivač, izvršni direktor i predsjednik odbora “Swatch” grupe.
