Da Bosna i Hercegovina nije ovako rasparčana, bilo bi puno jednostavnije nadomjestiti električnu energiju u slučajevima kakav se desio u petak.

Puni pogon

To je za „Avaz“ rekao Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju „Elektroprivrede BiH“. Podsjećamo da je u petak region bio u kolapsu i bez struje nekoliko sati, uključujući i našu državu.

Pitali smo ga može li se u takvim slučajevima struja nadomjestiti proizvodnjom iz hidroelektrana, no odgovorio je da „Elektroprivreda BiH“ ima najmanji udio u ukupnoj proizvodnji hidroelektrana, između 20 i 25 posto.

- „Elektroprivreda HZHB“ ima 100 posto hidroelektrana, „Elektroprivreda RS“ 50 posto, a mi imamo oko 25 posto u ukupnoj proizvodnji. Nemamo neke mogućnosti kao „Elektroprivreda BiH“, što se tiče hidroelektrana, da nadomjestimo proizvodnju. Naše hidroelektrane u punom pogonu mogu dati nekih 400 megavati za sat, a naš konzum je 800. Znači da imamo puno jezera, puno vode, mogu samo 50 posto konzuma pokriti. Pa mi na Neretvi imamo dvije elektroprivrede. Ramom upravlja „Elektroprivreda HZHB“, pa imaju tri naše hidroelektrane - Jablanica, Grabovica i Salakovac, onda ide hidroelektrana Mostar, kojom također upravlja „Elektroprivreda HZHB“. To nema nigdje u Evropi, možda ni u svijetu, da na jednoj rijeci imamo dvije elektroprivrede. Ali, nažalost, to je tako, politički... - istakao je Tanović.

Zaštita sistema

Dodao je da se događaj od petka ne bi trebao ponoviti jer je ipak bio u pitanju splet okolnosti.

- Što kažu, raspad sistema. Da se desilo samo u Crnoj Gori, ne bi se ovako odvijalo, ali je dan ranije u Albaniji, pa je izgleda kod dva voda istovremeno došlo do prekida. Moraju se bolje osigurati mreže, da se napravi zaštita, ako dođe do povratne energije iz drugih država da reagira sklopka, da zatvorimo sistem. Ako ništa, Evropa će nas natjerati da napravimo bolji sistem i zaštitu sistema na nivou države, ne na nivou entiteta. A mi u entitetima lako ćemo razmijeniti energiju koliko bude potrebno - poručio je Tanović.

Svaka minuta koštala

Tanović je rekao da je najbitnije bilo da kobnog petka osposobe termoelektrane.

- Kad termoelektrana ispadne iz pogona, vrlo je teško, vjerujte da smo u petak do 2-3 sata ujutro radili na podizanju termoelektrana. Cijene su bile 1.000 eura, svaka minuta kašnjenja je koštala. Odmah oni koji imaju energiju dižu cijene, termoelektrane su trome, njima treba nekoliko sati da se vrate, a kada ispadnu iz pogona neplanski, treba i više. Cijene su bile žestoke. I termoelektrane i hidroelektrane smo vratili u pogon u rekordnom roku, svi su radili maksimalno - istakao je Tanović.