U Sarajevu je jučer počela dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), a fokus je na pitanjima o kojima se javno ne govori.
Prema informacijama koje je “Avaz” objavio prije nekoliko dana, razgovarat će se i o reduciranju ovlaštenja visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), a spominje se čak i mogućnost izmještanja ili zatvaranja OHR-a. Takve inicijative stižu iz određenih krugova unutar EU, iako je jasno da bi u ovom trenutku odgovarale isključivo Vladimiru Putinu i njegovom partneru Miloradu Dodiku.
Dvije godine
Nisu se stekli uvjeti za modifikaciju ovlasti visokog predstavnika, kaže profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić. Podsjeća da je, prema prvobitnoj formi Dejtonskog sporazuma, u skladu s Aneksom 10, OHR imao ograničene nadležnosti, ali da su prve dvije godine njegove implementacije pokazale da domaće vlasti nisu spremne da idu ka napretku, pa je upravo PIC na konferencijama u Bonu i Madridu uveo dodatne ovlasti visokom predstavniku.
- To su te poznate bonske ovlasti kojima je data mogućnost visokom predstavniku da djeluje kao supsidijarni zakonodavac. Kada domaće vlasti nisu u mogućnosti da se usaglase po pitanju bitnih zakona, OHR ima mogućnost da ih donese. Svi visoki predstavnici, od Bilta do Šmita, manje ili više su takve ovlasti koristili - kaže Bakšić.
Posebno u eri sve otvorenijih napada na ustavni poredak, institucije i imovinu države, ali i najava “razdruživanja”, uloga OHR-a je ključna, a svako smanjenje ovlaštenja opasno.
- Tačno je da BiH s visokim predstavnikom ne može postati članica EU, ali je također tačno da bez njega ne možemo ni funkcionirati u punom kapacitetu kao država - ističe Bakšić.
Sve isto
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić smatra da se ovlasti visokog predstavnika ipak neće smanjiti, jer njegovo djelovanje u BiH je itekako važno, pogotovo danas.
- Bili bismo normalna država kada nam ne bi trebao, ali nam zaista treba. Kada se dođe do kraja, neko mora nešto uraditi, a to je on. Interes BiH je da visoki predstavnik ostane još neko vrijeme. Do kada, to je sad drugo pitanje - kaže Pobrić.
Radikalne snage i kod Bošnjaka i kod Hrvata
Zastupnik Bundestaga Josip Juratović smatra da iza ovakvih inicijativa ne stoje vlade, već strukture u briselskoj administraciji, koje nakon odluke o početku pregovora s BiH žele više utjecaja na stanje u BiH, a ne poznaju “teren”.
- Tu ne mislim samo na Dodika, već na radikalne snage i kod Bošnjaka i kod Hrvata. Sjetite se samo koliko je Šmit kritiziran i šta se sve radilo, samo zbog nekih sitnih političkih poena i njihovih stolica. Svako “prčkanje” po OHR-u otvara prostor onima koji BiH, kao demokratsku državu jakih institucija, uopće ne žele - ističe Juratović.