Na današnji dan 1943. godine, u bici na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu poginuo je bh. publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša, narodni heroj, koji se već kao gimnazijalac u rodnoj Banjoj Luci uključio u omladinski i radnički pokret.

Masleša je studirao pravo u Zagrebu, zatim ekonomiju, sociologiju i političke nauke u Njemačkoj i Francuskoj, odakle je protjeran zbog političkog rada. Po povratku u zemlju s Otokarom Keršovanijem pokrenuo je časopis "Nova literatura".

Urednik ratnih novina

U toku Drugog svjetskog rata uređivao je "Borbu", "Vojno-politički pregled" i "Narodno oslobođenje", a 1942. je postao član Izvršnog odbora AVNOJ-a.

Na prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću u novembru 1942., Masleša je održao glavni referat: "Narodnooslobodilačka borba i stvaranje Antifašističkog vijeća", u kojem je iznio historijat antifašističke borbe u svim krajevima Jugoslavije od 1936. do 1942. Tada je izabran u Izvršni odbor AVNOJ-a.

Kobna Sutjeska

Tokom četvrte i pete neprijateljske ofanzive bio je s grupom divizija NOVJ koje su vodile borbe na Neretvi i Sutjesci. Poginuo je (utopio se) 14. maja 1943., kada su noću prelazili Sutjesku da bi se probili iz njemačkog obruča.

Odlukom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne narodne republike Jugoslavije, 20. decembra 1951., proglašen je herojem.

Rođen František Palacki, vođa češkog preporoda u 19. vijeku

1798. - Rođen češki historičar i političar František Palacki, vođa češkog preporoda u 19. vijeku. Kao lider Federalističke stranke zauzimao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske. Bio je organizator i predsjednik Sveslovenskog kongresa 1848., jedan od osnivača "Matice češke", sekretar "Učenog društva", pokretač i urednik "Časopisa Češkog muzeja". Djela: "Historija češkog naroda", "Počeci češke poezije, posebno prozodije" (s Pavelom Šafarikom).

1811. - Rođena američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou (Harriet Beecher Stowe), borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova. Romanom "Čiča-Tomina koliba", u kojem je crnačko ropstvo podvrgla snažnoj kritici, doprinijela je ukidanju ropstva u SAD.

1837. - Umro italijanski pisac Đakomo Leopardi (Giacomo), čija se poezija kreće od pesimističkog stava prema historiji do kosmičkog pesimizma, u kojem čovjek - svjestan praznine iluzije - nalazi solidarnost u zajedničkom bolu. I u stihu i u prozi je stvorio nov, snažan i moderan jezik. Djela: "Pjesme", proza "Dijalozi i eseji", "Zibaldon", dnevnik "Misli".

1864. - Rođen Alojz Alzhajmer (Alois Alzheimer), njemački psihijatar i neuropatolog, koji je zaslužan za prvi opis presenilne demencije koju je kasnije njegov kolega Emil Kreplin (Kraepelin) po njemu nazvao Alzheimerova bolest. Alzhajmer je preminuo u dobi od 51 godine, najverovatnije od posljedica reumatske groznice i bubrežnog zatajenja.

Umro Jovan Jovanović Zmaj, najbolji srbijanski pisac u drugoj polovini 19. vijeka

1904. - Umro Jovan Jovanović Zmaj, liričar bogate invencije, prema ocjeni književne kritike, najbolji srbijanski pisac u drugoj polovini 19. vijeka. Prije medicine, koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao ljekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Ispjevao je zbirke ljubavnih pjesama "Đulići" i "Đulići uveoci" - potresne, elegične ispovijesti poslije smrti supruge i četvero djece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrijednih političko-satiričnih pjesama, a kao dječiji pjesnik je neprevaziđen u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", "Žiža", "Starmali" i dječiji list "Neven". Ostala djela: obimna knjiga pjesama "Pevanija", pjesnička legenda "Vidosava Branković", šaljivi komad "Šaran".

1928. - Rođen argentinski revolucionar Ernesto Če Gevara (Ernesto Che Guevara), koji je postao simbol revolucije u Južnoj Americi, ali i širom svijeta, naročito među mladima. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953., potom otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Kastra, sa čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Poslije pobjede revolucije 1959., dvije godine kasnije, postao je ministar privrede, a Kubu je napustio 1965., namjeravajući da u Boliviji - gdje je ubijen 1967. - povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Djela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije".

1933. - Američki pisac poljskog porijekla Juzef Novak, poznat kao Ježi Kosinski, u čijim djelima preovlađuju teme nasilja, surovosti, poniženja i požude, rođen je na današnji dan. U prvom i najboljem romanu "Obojena ptica" groteskno je opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vrijeme Drugog svjetskog rata. Bilo je pokušaja da mu se ospori autorstvo nekih romana objavljenih pod njegovim imenom. Ostala djela: romani "Koraci", "Prisutnosti", "Đavolje drvo", "Pilotska kabina".

1942. – Volt Dizni (Walt Disney) izdao popularan crtani film “Bambi”. Animirani film nastao je prema istoimenom romanu pisca Feliksa Saltena (Felix) i jedan je od rijetkih Diznijevih radova u kojem nema nimalo traga ljudskom postojanju.

1946. - Umro škotski pronalazač Džon Logi Berd (John Logie Baird), pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike kao crno-bijele siluete, a 1925. kao slike s polutonovima. Konstruisao je 1927. prvi uređaj za noćno osmatranje pomoću infracrvenih zraka, 1928. izveo prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD i prvi konstruisao i prikazao TV program u boji.

1946. - Rođen Donald Džon Tramp (Donald John Trump), američki biznismen i političar, koji je koji je od 20. januara 2017. do 20. januara 2021. obnašao dužnost 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Osim političke aktivnosti, predsjednik je Organizacije Trump, milijarder i televizijska ličnost; slavu je stekao vođenjem televizijskog natjecanja “Pripravnik” na NBC-u.

1962. - U Parizu osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira, prethodnica Evropske svemirske agencije.

Rođen Rambo Amadeus, crnogorski rok-pjevač i tekstopisac

1963. - Rođen Antonije Pušić, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, crnogorski rok-pjevač i tekstopisac. Muzičku karijeru započeo je 1979. godine u jazz-punk-bendu "Radioaktivni otpad". Godine 1984., s grupom "Egzodus" svirao je u sarajevskom hotelu "Bristol" na otvaranju Olimpijskih igara. Rambo Amadeus je poznat po kritici turbofolka (skovao je naziv za taj glazbeni pravac) i nacionalizma, te satiričnim tekstovima, od koji su ponekad teško razumljivi. Živi i radi u Beogradu.

1968. - Umro italijanski pisac Salvatore Kvazimodo (Quasimodo), pjesnik usamljenosti i prolaznosti stvari, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Djela: zbirke pjesama "Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "A veče je tu", "Život nije san", "Utopljena oboa", "Pravo i lažno zeleno", "Nedostižna zemlja", esej "Pjesnik i političar".

1969. - Rođena Štefani Marija „Štefi“ Graf (Stefanie Maria "Steffi" Graf), njemačka teniserka. Jedna je od najpoznatijih i najuspješnijih teniserki u historiji ovog sporta. U svojoj 17 godina dugoj profesionalnoj karijeri karijeri osvojila je 107 WTA turnira u pojedinačnoj konkurenciji te 11 turnira u parovima.

1986. - Umro argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najvećih pisaca 20. vijeka, profesor anglosaksonske književnosti i kritičar, direktor Nacionalne biblioteke u Buenos Ajresu, koji je presudno obilježio hispanoameričku literaturu i snažno utjecao na mnoge pisce u cijelom svijetu. Introspektivnog duha, enciklopedijski obrazovan, maštar i sjajan znalac klasičnih jezika i literature i šekspirolog, tvorac je sasvim ličnog izraza kratke priče kojom govori o zagonetkama postojanja. Veoma ironičan, često se pozivao na pseudohistorijske izvore, što je dalo posebnu snagu njegovim tekstovima u kojima se miješaju fantastika i realnost. Saosnivač je više avangardnih književnih glasila, uključujući časopise "Proa", "Prisma" i "Martin Fierro". Djela: zbirke pripovijedaka "Univerzalna historija beščašća", "Maštarije", "Alef", "Izvještaj o Brodiju", "Pješčana knjiga", zbirka pjesama, kratkih parabola i priča "Stvaralac", eseji "Devet eseja o Danteu".