Na današnji dan 1992. godine, tokom agresije na BiH 1992. – 1995., branioci Sarajeva su u jednoj od ključnih bitaka za odbranu grada i države od agresora, na brdu Žuč, oslobodili vrh Orlić i širi lokalitet prema Volujku i Krstacu, te naseljima Smiljevići i Zabrđe. Tog dana osujećena je namjera agresora da Sarajevo podijeli na dva dijela.
Cijena te pobjede bila je visoka, više od 200 boraca dalo je svoje živote, a među njima su bili i načelnik Druge motorizovane brigade Safet Isović te specijalac Vinko Šamarlić. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu Šamarlić je imao osvojenu olimpijsku normu za odlazak na Olimpijske igre, 1992. godine, u Barceloni. Poginuo je dan prije odlaska ekipe na Olimpijske igre.
Na brdu Žuč je, 17. juna 1993., poginuo i komandant Druge viteške motorizovane brigade Armije RBiH Safet Zajko, a 27. jula 1993. i Enver Šehović, komandant Prve slavne mehanizovane brigade Armije RBiH.
Umro holandski astronom, matematičar i fizičar Kristijan Hajgens
1695. - Umro holandski astronom, matematičar i teorijski fizičar Kristijan Hajgens (Christiaan Huygens), koji je 1655. otkrio tajnu izgleda Saturnovog prstena posmatranog sa Zemlje i objasnio promjene tog izgleda tokom heliocentričnog kretanja Saturna. Otkrio je i Saturnov satelit Titan i tačno odredio trajanje njegove revolucije. Zaključio je da su meridijani Zemlje eliptični, spljošteni na polovima, kao posljedica rotacije planete. Pronašao je zakone sudara tijela, postavio zakon centrifugalne sile, zasnovao undulacionu teoriju svjetlosti, objasnio način prostiranja svjetlosti. Konstruisao je 1657. sat sa sekundarnim klatnom i uveo ga za mjerenje vremena pri astronomskim posmatranjima.
1809. - Preminuo američko-engleski filozof i pisac Tomas Pejn (Thomas Paine), otac američke nezavisnosti. Otišao je u Ameriku 1774. i u narednih desetak godina je objavio niz spisa, uključujući "Zdrav razum" i "Krizu", kojima je podsticao borbu američkih kolonista protiv britanske kolonijalne uprave. Po povratku u Englesku početkom devedesetih godina 18. vijeka objavio je djelo "Prava čovjeka", kao odgovor na osporavanje Francuske revolucije. Progonjen, sklonio se u Francusku i postao član Konventa. Jedva je izbjegao giljotinu zato što se usprotivio pogubljenju francuskog kralja Luja XVI. U SAD se vratio 1802., ali je postao nepopularan zbog opozicije prvom američkom predsjedniku Džordžu Vašingtonu (George Washington).
1810. - Rođen njemački kompozitor i muzički pisac Robert Šuman (Schumann), jedan od najznačajnijih predstavnika romantizma. Istakao se kao liričar i autor klavirskih minijatura. Osnovao je časopis " Neue Zeitschrift fur Musik" u kojem se odlučno borio protiv konzervativizma u muzici. Njegovi koncerti su obrazac ranoromantičarske muzike, orkestarska muzika je produhovljena i ekspresivna, a solo pjesme odlikuje jedinstvo tona i riječi. Djela: simfonije, "Koncert u a-molu za klavir i orkestar", koncerti za klavir, koncerti za violončelo, ciklusi solo pjesama "Pjesnikova ljubav", "Ljubav i život žene", klavirske kompozicije "Karneval", "Simfonijske etide", "Dječije scene".
1814. - Engleski pisac Čarls Rid (Charles Ride), čiji je obimni historijski roman "Manastir i ognjište" nadahnut spisima i životom holanskog humaniste Erazma Roterdamskog, rođen je na današnji dan. Napisao je više romana s "tezom", u kojima je podvrgao oštroj kritici engleski kazneni sistem i zloupotrebe u ludnicama. Ostala djela: romani "Nikad nije suviše kasno", "U gotovu", "Grifit Gont".
1869. - Rođen američki arhitekta Frenk Lojd Rajt (Frank Lloyd Wright ), jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrijebio armirani beton i industrijski građevinski materijal i snažno je utjecao na savremenu arhitekturu. Konstruisao je niz građevina, uključujući Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.
1876. - Umrla francuska spisateljica Žorž Sand (George), preteča feminizma, autorica sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča. Ostavila je i obimnu prepisku i memoare. Djela: "Indijana", "Lelija", "Konsuelo", "Đavolja bara", "Nahoče Fransoa", "Mala Fadeta", "Ona i on", "Markiz d'Vimer", "Majstori trubači", "Historija mog života".
Rođen Abdurezak Hifzi Bjelevac, bh. književnik i novinar
1886. - U Mostaru rođen Abdurezak Hivzi Bjelevac, bosanskohercegovački književnik, publicist, prevoditelj i novinar. Nakon osnovne i trgovačke škole u Mostaru Bjelevac odlazi na dalje školovanje u Galata saraj u Carigrad, a potom završava finansijsko- ekonomski kurs u Gracu. Od 1909. do 1920. godine bio je porezni činovnik u Travniku, Mostaru, Stocu, Goraždu, Čajniču i Sarajevu. Godine 1931., otišao je u Beograd, gdje je radio u Presbirou kao stručnjak za tursku štampu, a potom kao ataše za štampu u Carigradu i Ankari. U aprilu 1942. godine, u Zagrebu je osnovao Hrvatsku muslimansku nakladu, čiji je cilj bio objavljivanje prevoda knjiga o islamu i djela jugoslavenskih pisaca na turski, arapski i perzijski jezik. Najvažniji projekt te naklade bilo je izdavanje časopisa „Doğu ve Batı“, namijenjen bošnjačkim emigrantima u Turskoj, a čiji je urednik bio Bjelevac. Osim toga, pisao je novinarske priloge u svim važnijim jugoslavenskim novinama između dva svjetska rata te uređivao časopise „Novi vijek“ i „Behar“. Bjelevac je pisao pripovijetke, drame i romane o životu bosanskohercegovačkih muslimana, u kojima je prikazan tradicijski svijet koji iščezava u sudaru sa zapadnjačkom civilizacijom, a najbolje djelo mu je roman „Minka“. U tom romanu je lirski opisao jednu bogatu hercegovačku porodicu s kojom se bio povlačio po sudu. Zbog ovog romana prozvan je bosanskim Pjerom Lotijem.
1916. - Rođen engleski biohemičar Frensis Henri Kompton Krik (Francis Harry Compton Crick), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1962. Razjasnio je strukturu i oblik molekula dezoksiribonukleinskih kiselina i njihovu ulogu u prenošenju nasljednih osobina.
2008. - "Kralj" romske muzike Šaban Bajramović preminuo u Nišu u 72. godini.
